Katoličke crkve u cijeloj Europi danas su sigurna i higijenska mjesta

Do sada je 400 svećenika umrlo od Covid-19 širom Europe

Austrijski Kathpress jučer je objavio da je širom Europe od Covida-19 umrlo 400 svećenika. Većina mrtvih svećenika je u Nizozemskoj, slijede Italija i Španjolska – četiri smrtna slučaja su među vjerskim svećenicima u Austriji. Koronska kriza također je teško utjecala na Katoličku crkvu u Europi: 400 uglavnom vrlo starih svećenika i starijih redovnika umrlo je u vezi s virusom korone ili njegovim posljedicama, objavljeno je u srijedu Izvješće Vijeća europskih biskupskih konferencija (CCEE). Proteklog vikenda CCEE je održao glavnu skupštinu putem video konferencije. Istraživanja na 38 biskupskih konferencija kontinenta pokazuju da Nizozemska sa 181, Italija sa 121 i Španjolska sa 70 imaju najviše smrtnih slučajeva među svećenstvom. Deset svećenika umrlo je u Poljskoj, po pet u Belgiji i Ukrajini, tri u Irskoj i jedan u Litvi. U Austriji su četiri vrlo stara redovnička svećenika s prethodnim bolestima iz iste zajednice umrla od Covid-19 na Uskrs. Izvještaj daje sveobuhvatan pregled odgovora mjesnih crkava u Europi na pandemiju. Unatoč različitim datumima početka i završetka ograničenja liturgijskih slavlja, postojao je stalni dijalog i uska suradnja između crkava i vlada ili vlasti na svim biskupskim konferencijama. Zatvaranje vjerskih zgrada tijekom zaključavanja – u Austriji su crkve bile otvorene, ali javne službe obustavljene – smatrano je “činom dobročinstva usmjerenim prvenstveno na zaštitu zdravlja građana”. Kao što se navodi u izvješću, mjere poput upotrebe maski, udaljavanja, ograničenja prostora i propisa za davanje pričesti osigurale su da su “crkve u cijeloj Europi danas sigurna i higijenska mjesta”. Posljedice pandemije za život Crkve mogu se vidjeti u izvještajima pojedinih zemalja. Primjerice, Španjolska crkva izvještava da su se od pandemije njezine župe i humanitarne organizacije usredotočene na pomaganje i podršku starijim osobama, usamljenim ljudima, samohranim majkama s djecom, a također postoji posebna pomoć u pronalaženju posla nakon gubitka posla. Irski biskupi rekli su da su vrlo zabrinuti ozbiljnim ekonomskim utjecajem pandemije. Talijanska biskupska konferencija u svom doprinosu piše o nebrojenim “velikodušnim gestama i mnogim malim pričama o” herojima “koji su nam pomogli da održimo nadu na životu”. Da su postali neophodni “novi način naviještanja Evanđelja” i “nova vrsta prisutnosti na ulicama današnjeg svijeta”, kaže Biskupska konferencija Engleske i Walesa – koja u svojoj zemlji izvještava o “polaganom povratku vjernika u svoje crkve” “govori nakon obustave javnih sajmova. U završnoj riječi izvještaja, fra Pavel Ambros s Teološkog fakulteta u Olomoucu (Češka) izrazio je zabrinutost zbog toga što mnogi vjernici više nisu smatrali potrebnim prisustvovati misi s obzirom na novu ponudu prijenosa crkvenih usluga u živo. Mnogi ovo stanje osjećaju “ne samo kao iznimku, već i kao dobru praksu”, što je, međutim, također problematično: primanje svete pričesti ne bi trebalo biti na istoj razini kao i naručivanje pizze, upozorio je redovnik.

Katoličke crkve u Europi sigurna mjesta zaštite od korona virusa

Zanimljivo je kako su naši mediji u svojim izvješćima selektivni. Kako su jednostrani u izvještavanju kada je u pitanju Katolička crkva. Stječe se dojam da nemaju sluha za pozitivne vijesti vezane uz katoličanstvo. Izvješće Vijeća europskih biskupskih konferencija (CCEE) je obavijestilo europsku javnost da su „crkve u cijeloj Europi danas sigurna i higijenska mjesta“.

Vijeće europskih biskupskih konferencija



Vijeće europskih biskupskih konferencija (Consilium Conferentiarum Episcoporum Europae – CCEE) okuplja predsjednike 33 europske biskupske konferencije te nadbiskupe Luxembourga i Monaca te biskupa Chişinăua (Moldavija). Treba ga razlikovati od Vijeća biskupskih konferencija Europske Unije (COMECE). Trenutni predsjednik je kardinal Péter Erdő, ostrogonsko-budimpeštanski nadbiskup, a potpredsjednici su kardinal Angelo Bagnasco i nadbiskup Józef Michalik. Sjedište CCEE-a je u St. Gallenu (Švicarska). HBK i BKBiH su punopravni članovi. To ugledno vijeće jučer je u st. Gallenu (Švicarska) utemeljeno na podacima iz čitave Europe potvrdilo da osim što su crkve sigurna i higijenska mjesta od korona virusa, katolici i katoličke župe i udruge su usredotočene u aktivno pomaganje starijim osobama, usamljenim ljudima, samohranim majkama s djecom. Katoličke župe također pomažu onima koji ostanu bez posla.

Nezainteresiranost, ili izbjegavanje pozitivnih vijesti o Katoličkoj crkvi

Vjerojatno hrvatski elektronski mediji, portali, razne tiskovine, imaju neki drugi zadatak. A taj je ocrnjivati Katoličku crkvu i njezin kler. Sjećam se kako je jedna novinarka nedavno uporno ministra Božinovića na jednoj konferenciji za novinare pitala po nekoliko puta: „ Ne širi li se korona virus jednako u noćnim klubovima i crkvama“? Hvala Bogu da je na to pitanje ministar ostao hladan, kao da ga nije ni čuo. Neki bi medijski djelatnici najradije bi iz svih raspoloživih verbalnih oružja pucali po Katoličkoj crkvi u Hrvata i klericima. Ali nažalost nemaju argumenata. Taj pokvareni ljevičarski, novinarsko – mrziteljski duh prema Crkvi još uvijek postoji. On vreba na pogreške Crkve i klerika. Kada pročitaju neku pozitivnu vijest kao što je ova koju je prenio austrijski Kathpress, tada na oči stavljaju crvenu krpu. I kažu to nećemo objaviti. Objektivno izvještavanje još uvijek nije zahvatilo većinu hrvatskih medija. Kolumne katoličkog novinara neće objaviti ni jedan hrvatski dnevnik ili tjednik. Njima nije mjesto u tim medijima, iako su hrvatski državljani pretežno katolici. Sreća što do sada nitko nije korona virus pokupio na nedjeljnoj misi u crkvi. Da se to dogodilo pisali bi ti novinarčići tjedan dana. Ali ovu pozitivnu vijest da su crkve sigurna higijenska mjesta nitko ne želi prenijeti ni u jednom mediju. Zašto? Zato što su moralno kvarni ne samo neki novinari, nego i glavni urednici pisanih medija, portala i elektronskih medija. Postoji uhodana šablona. Crkvu ne propagiraj. Piši i objavljuj samo ono što će razjariti, razbjesniti čitatelje protiv Crkve. Dakle još uvijek postoji blokada katoličkih kolumnista, katoličkih pozitivnih vijesti, koje ne mogu biti i ne smiju biti objavljene, a kamo li favorizirane. Jadno je to hrvatsko novinarstvo koje ne cijeni svoj vlastiti katolički narod, niti katoličanstvo u Europi.

Autor: Vladimir Trkmić

Facebook Comments

Loading...
DIJELI