Cvijet bagrema koga ima u izobilju u ovo doba godine trebalo bi sačuvati za zimu. Ovaj medonosni izdanak smatra se najdjelotvornijim u liječenju kašlja snižava i protiv povišene tjelesne temperature.
Fitofarmaceuti kažu da se cvjetovi po branju suše u hladu i na blagoj promaji. Po sušenju trebalo bi da se čuvaju u dobro zatvorenim posudama, da ne bi izgubili aromu.
Čaj od bagremova cvijeta koristi se i za ublažavanje zatvora, dok je esencija iz samog cvijeta našla veliku primjenu u homeopatiji. Homeopati ga najčešće preporučuju za liječenje prekomjernog lučenja klorovodonične kiseline u želucu, migrene i bolne neuralgije živaca lica (neuralgia trigeminus).
Bagremov med ubraja se u najcjenjenije vrste meda. Mjesecima ostaje u tečnom stanju i vrlo se sporo kristalizira, zato što sadrži više fruktoze nego glukoze. Blagog je i ugodnog ukusa, lako probavljiv, pa se preporučuje djeci i onima koji pate od slabog imuniteta.
Bagremov cvijet može se jesti. Kuhano sjemenje iz bagremova cvijeta može zamijeniti grah, dok prženi cvjetovi bagrema predstavljaju pravi specijalitet.
Čaj od osušenih cvjetova bagrema priprema se na sljedeći način: jednu punu žličicu dodati u 250 ml vrele vode i ostaviti da odstoji tri minute. Piti po dvije-tri šalice čaja dnevno. U narodnoj medicini čaj od cvijeta bagrema preporučuje se za suzbijanje reumatskih bolova, zubobolju, a efikasno djeluje i u slučaju žgaravice, gastritisa i čira na želudcu.