BOLEST O KOJOJ SE NE PRIČA PUNO: Reumatoidni artritis može se pojaviti u svakoj životnoj dobi

Pixabay

Među brojnim suvremenim bolestima nalazi se i reumatoidni artritis od kojeg ne boluje veliki broj ljudi, ali se o toj bolesti ne govori mnogo u javnosti. No, na nju nas ipak svake godine podsjeća Svjetski dan artritisa.

Ovogodišnja kampanja podizanja svijesti protiv te bolesti provodi se pod nazivom “Pitajte znanost – pitajte liječnika”. Pri pojavi prvih znakova ove bolesti potrebno je zatražiti što bržu liječničku pomoć. Konzultirajte se sa specijalistom reumatologom i zatražite stručno mišljenje znanstvenika i ne vodite se glasinama zbog kojih biste mogli nepotrebno patiti.

Diljem svijeta, reumatoidni artritis pogađa 0,3 do jedan posto stanovništva, a posljednjih godina čak je zabilježen porast učestalosti ove bolesti. Reumatoidni artritis može ozbiljno utjecati na dnevne aktivnosti oboljelih. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, deset godina nakon oboljenja od reumatoidnog artritisa najmanje 50 posto pacijenata nije u mogućnosti zadržati posao s punim radnim vremenom.


U Hrvatskoj se godišnje dijagnosticira oko 1.700 novih bolesnika s reumatoidnim artritisom, dok je ukupan broj oboljelih oko 43 tisuće. Prema dostupnim podacima, ova bolest češće pogađa žene.

Iako se reumatoidni artritis može pojaviti u svakoj životnoj dobi, uglavnom se pojavljuje u dobi između 20. i 45. godine. Pojavu bolesti može izazvati emocionalni stres te vanjski faktori koji djeluju na tijek bolesti poput hladnoće, vlage i fizičkih napora.



Što je zapravo reumatoidni artritis?

To je kronična upalna bolest koja uglavnom zahvaća zglobove, ali može zahvatiti i dijelove tijela oko zglobova te bilo koji organski sustav. U početku zahvaća manje zglobove na šakama, stopalima, zapešću i laktovima, koji mogu biti otečeni i bolni. Kasnije se upala može proširiti na velike zglobove poput koljena, kukova i gležnjeva, pa čak i na kralježnicu. Ako se bolest ne liječi, dovodi do invaliditeta, kao i do prerane smrtnosti. U usporedbi s općom populacijom, bolesnici s reumatoidnim artritisom umiru mlađi i imaju veći rizik od kardiovaskularnih bolesti i limfoma.

Iako još uvijek nema lijeka za potpuno izlječenje reumatoidnog artritisa, napredovanje bolesti može se značajno usporiti lijekovima koji utječu na imunološki sustav. Znakovi bolesti, osobito bol i upala, također se mogu ublažiti, ali se stanje mora održavati liječenjem i redovitim liječničkim kontrolama, čak i kad se upala povuče i bol prestane.

“Nije znanstveno utemeljeno i dokazano da bi način života bio neka vrsta okidača, uzroka, triggera za nastajanje bolesti pa samim time ne znači nužno da bi promjena načina života  oboljelom značila neku pomoć. Isto se odnosi i na prehrambene navike, iako se pomalo počinje govoriti o potrebi laganije prehrane, no to je tek u začecima. Fizička aktivnost, kretanje, svakako maksimalno do granice boli ili snage, može omogućiti bolju pokretljivost i psihološki učinak da oboljeli ne padne moralno (ne klone duhom), već da se ipak bori, a ne prepusti bolesti, što je na žalost još uvijek najčešća pojava. Pri tome se propisana medikamentozna terapija nikako ne smije zanemariti”, rekao je Nenad Horvat, predsjednik Udruge Remisija.

Dodao je da se oboljeli najviše educiraju putem interneta i udruga oboljelih, a najčešći razlog tome je nedostatak vremena njihovih liječnika.

Najbolje informacije oboljeli će pronaći kod svojeg ordinarijusa, specijaliste. A Udruga Remisija ima vrlo dobre članke  o svim upalnim reumatskim bolestima (pa i RA) na svojoj web stranici udruge Remisija.hr.

Facebook Comments

Loading...
DIJELI