CRIJEVA SU CENTAR ZDRAVLJA: Naše je tijelo čaroban stroj, a do mnogih bolesti dolazi zbog disbalansa crijeva i mozga

Ilustracija

Medicina 21. stoljeća najveću je revoluciju doživjela promjenom pristupa od izoliranog simptoma do upoznavanja cjelokupnog organizma. Sve donedavno medicina je bila usmjerena na dijagnosticiranje i tretiranje simptoma bolesti, no sve se više medicinskih struja okreće drugačijem pristupu, a to je otkrivanje uzročnika obolijevanja. Posebno se to odnosi na tipične bolesti modernog društva, poput dijabetesa, kardiovaskularnih bolesti, kožnih oboljenja, problema sa štitnjačom te duševnih i autoimunih bolesti.

Mnogobrojna istraživanja upravo te bolesti povezuju s disbalansom crijeva, oštećenjem sluznice ili propusnim crijevnim stijenkama. Stoga se pomoću detaljne analize stanja crijeva mogu uočiti neravnoteže u organizmu, kao i uzročnici mnogih bolesti i stanja od kojih pati suvremeni čovjek.

Naše je tijelo čaroban stroj i može puno toga, samo mu trebamo pomoći i biti podrška. Ako zbog neke bolesti treba piti antibiotik, tada s njim uvijek treba uzimati probiotik, s time da se probiotik pije dva sata nakon antibiotika. Mora se piti cijelo vrijeme uzimanja antibiotika te barem još toliko dana koliko se koristio antibiotik.

Ako se često i dugotrajno uzimaju lijekovi, to također može oštetiti mikrobiom pa ga je preporučljivo jačati. Pronalaskom uzročnika i njegovim eliminiranjem ili dodavanjem potrebnih tvari naše nam tijelo zahvaljuje ozdravljenjem. Prevenirati nastanak određenih bolesti i stanja, a ne samo liječiti posljedice nešto je najbolje što čovjek može učiniti za sebe.

Jedna ‘cijev’



No malo tko zna koliko je važna uloga crijeva i probavnog trakta u ljudskom organizmu jer su crijeva centar našeg zdravlja. Dugo se smatralo da je crijevo samo jedna “cijev” kroz koju se obavlja probava, no danas, zbog velikog broja studija, nastaje nova predodžba o složenosti sustava koja uključuje važnost i stabilnost crijevne mikroflore kao sustava s mnogim pozitivnim faktorima za zdravlje i liječenje bolesti.

Jeste li znali da naš probavni trakt ima veliku površinu od oko 400 četvornih metara, što je veličina teniskog terena? Da je čak 80 posto imunosnih stanica smješteno ondje? Da crijevna sluznica može proizvoditi vlastiti antibiotik? Da su sve sluznice (crijevo, pluća, oči, nos i usta) u bliskoj i stalnoj vezi te komuniciraju za našu obranu od napada izvana i međusobno razmjenjuju svoje kratkolančane masne kiseline, koje su iznimno važne za održavanje i stabilnost određene sluznice?

“Leptiriće u trbuhu osjećamo zbog hormona sreće serotonina koji se čak 90 posto sintetizira u crijevima, a također se tu sintetiziraju vitamini iz B skupine, kao i vitamin K. Novijim istraživanjima dokazano je da crijevo, među ostalim, ima ključnu ulogu u proizvodnji estrogena te se na taj način može djelovati na menopauzalne i perimenopauzalne simptome”, rekla je Ružica Matić, direktorica tvrtke Proimmun u kojoj se može napraviti analiza CHECK UP ZDRAVLJA i provjeriti stanje crijeva ili samo provjeriti ZONULIN – marker propusnosti crijeva.

Dodala je kako crijevo predstavlja najveću površinu sluznice te je u tijesnoj imunosnoj vezi sa svim ostalim sluznicama i kožom. U skladu s tim, crijevo ima važnu ulogu. U crijevu se nalaze tri razine zaštite. Crijevna flora sastavljena je od dobrih bakterija, a jedna od njezinih mnogobrojnih važnih funkcija je opskrba crijevne sluznice i dojava imunosnom sustavu, a zatim se crijevna sluznica i imunosni sustav aktivira kad nametnici prođu te dvije razine.

Primjerice, oslabljene prve dvije razine i određena hrana ili stres mogu potaknuti ili pojačati simptome raznih bolesti, poput alergija ili neurodermatitisa. Zaštitu i ravnotežu u sustavu sluznice osigurava određeno protutijelo – imunoglobulin A (IgA), koje se uglavnom stvara na sluznici crijeva, a štiti sluznice od vanjskih patogena. Ako dođe do neravnoteže, mogu se razviti primjerice alergije, neurodermatitis i intolerancija na hranu.

Dokazano je da korištenjem određenih sojeva dobrih bakterija, odnosno djelujući na crijevo, možemo znatno poboljšati kvalitetu života i smanjiti alergijske simptome.

Neravnoteža mikrobiote

Dugotrajnim disbalansom, manjkom dobrih bakterija, dolazi do slabljenja crijevne sluznice te posljedično do oštećenja sluznice, nastajanja upale i propusnog crijeva. U tom slučaju toksini i neprobavljene tvari prolaze kroz crijevnu sluznicu u krvotok te uzrokuju razne bolesti. Može doći do osjetljivosti na hranu, malapsorpcije, deficita nutrijenata i sistemske upale.

Matić ističe kako je propusno crijevo jedan od primarnih pokretača za sve autoimune bolesti, uključujući i autoimunu bolest štitnjače. Gluten je jedan od glavnih uzroka propusnih crijeva kod ljudi s problemima štitnjače i autoimune bolesti.

“Neke od bolesti koje su povezane s neravnotežom crijevne mikrobiote su: upala crijeva, neurodegenerativne bolesti (Alzheimerova bolest, Parkinsonova bolest), kardiovaskularne bolesti (bolesti srca i krvnih žila), metaboličke bolesti (dijabetes, giht, intolerancija na laktozu). Jedno je ipak sigurno: zdrava crijevna mikrobiota ima izravnu poveznicu s općenitim zdravljem pojedinca. Lako je ojačati crijevo kada znamo točno koji soj dobrih bakterija nam nedostaje za dobru ravnotežu u našem crijevu”, naglasila je Matić.

U ljetno doba dolazi do raznih vrsta crijevnih viroza. No postoji način da ih se spriječi.

“Crijevne viroze možemo spriječiti pazeći da konzumiramo dovoljno termički obrađenu hranu te da, ako nismo sigurni u kvalitetu vode iz pipe, pijemo flaširanu vodu s obzirom na to da voda u nekih krajevima nije dovoljno pročišćena. Dobro je uza se imati probiotik s metabolički aktivnim bakterijskim kulturama, koji može biti od velike pomoći ako dođe do pojave simptoma putničke dijareje. Pitate li se kako su neki ljudi otporniji na crijevne viroze, odgovor se krije u što stabilnijoj i raznovrsnijoj crijevnoj flori koja će se lakše obraniti.

Neki smatraju da laganija hrana i puno tekućine može uzrokovati proljev. No Ružica Matić s time se ne slaže.

“Laganija hrana i puno tekućine ne bi trebali dovesti do proljevastih stolica, no ako dođe do njih, dobro je uzeti probiotik, koji sa svojih 11 metabolički aktivnih bakterijskih kultura već u roku od 24 do 48 sati povoljno djeluju na zaustavljanje proljevastih stolica. Ako se nastave učestale proljevaste stolice, preporučuje se provjera sastava vlastitog mikrobioma. Jednostavnim testom iz uzorka stolice može se vidjeti sastav crijevnog mikrobioma te se može ciljano reagirati i nadoknaditi nedostatke”, naglasila je.

Stolica je najprecizniji i najpouzdaniji prijenosnik informacija o tome što se zbiva u našim crijevima jer je hrana, putujući od jednjaka do anusa, prošla sve dijelove od tankog do debelog crijeva i najbolji je glasnogovornik događaja u organizmu.

Može biti da nam nedostaju dobre bakterije, da imamo nekih patogena previše, da unosimo hranu koja nije pogodna za naš sustav, da nam je crijevo propusno, da imamo parazite… Ima puno mogućih razloga za proljev, no analiza, odnosno dobiveni nalaz može biti dobar savjetnik pri otkrivanju istih.

Nerijetko se može pročitati kako netko ima sindrom iritabilnog crijeva. Što to zapravo znači?

“Sindrom iritabilnog crijeva (IBS) uobičajeno je probavno stanje koje pogađa oko 40 posto ljudi u nekom trenutku u životu. Tipični simptomi uključuju zatvor, proljev, izlučivanje sluzi prilikom defekacije, nadutost, grčeve ili bolove u trbuhu, osjećaj mučnine, vjetrove, umor i nedostatak energije. Ovi simptomi često dolaze i prolaze i obično su gori nakon jela i povlače se defekacijom. Točan uzrok IBS-a još se ne zna, kao što ne postoji poseban test za dokazivanje IBS-a. Više je riječ o isključivanju drugih uzročnika probavnih smetnji kao što su alergija na hranu ili crijevna infekcija. Provođenje kompletnog testa crijeva često je uspješno u pružanju dugoročnog olakšanja IBS-a”, naglasila je Ružica Matić.

Mnogi klijenti smatraju da poboljšanje njihova probavnog zdravlja također ima dodatne prednosti – povećanje energije, poboljšanje sna, optimiziranje koncentracije i uravnoteženje raspoloženja.

Postavlja se pitanje na koji su način povezani glava i probavni trakt.

“Glava i probavni trakt, odnosno mozak i crijeva međusobno su povezani preko osi crijevo-mozak, putem vagus živca te se na taj način prenose informacije između crijeva i mozga. Nevjerojatno je da 90 posto živčanih vlakana ide od crijeva prema mozgu, a samo 10 posto informacija mozak šalje prema crijevima. Posebnu ulogu ima i crijevna flora koja aktivno modulira os crijevo-mozak i time utječe na emocije i percepciju stresa. Sama činjenica da su takozvane bolesti mozga, demencija i Alzheimerova bolest, povezane s upalnim procesima crijeva sve govori”, rekla je.

Crijevni disbalans

Neke se osobe žale na iznenadnu nadutost, ničim izazvanu. Zanimalo nas je zašto dolazi do toga.

Matić je istaknula kako to može biti znak crijevnog disbalansa. “U akutnoj fazi možete si olakšati simptome koristeći MyBIOTIK PUR i Mucozink, a ako je problem dugotrajan, bilo bi dobro napraviti analizu stolice kako bi se našao uzročnik. Primjerice, kod žgaravice i bolova u trbuhu uzročnik može biti Helicobacter pylori”, navela je.

Dugotrajni stres i svakodnevni napori bez odmora dovode do ozbiljnog narušavanja tjelesnog i psihičkog zdravlja. U stanju stresa dolazi do oslobađanja hormona stresa poput kortizola te je to znak tijelu da se pripremi na mehanizme preživljavanja. Organi koji su u ovom trenutku manje važni za preživljavanje, poput crijeva, tada su zanemareni: probavni i imunosni učinak se smanjuje.

Danas znamo da postoje i tvz. psihobiotici – dobre bakterije za dušu. Istraživanja pokazuju da posebni probiotici podupiru psihološku dobrobit i mogu imati pozitivan učinak na simptome povezane sa stresom.

Postoje istraživanja koja povezuju mikrobiom i covid-19 i koja govore da su ljudi koji imaju jači mikrobiom otporniji te da se brže oporavljaju. Bolest je također povezana sa smanjenjem korisnih bakterijskih vrsta i povećanjem broja patogenih vrsta.

Smatra se da neravnoteža u crijevnoj mikrobioti može utjecati na sam integritet crijevne barijere, što onda olakšava patogenima pristup crijevnoj sluznici.

Ima li covid-19 utjecaj na probavni trakt, još je teško govoriti, ističe Ružica Matić, jer je i dalje dosta toga neistraženo. Da bismo dobili odgovor na pitanje ostavlja li covid-19 kakve posljedice na organe, bit će potrebno još mnogo studija i vremena kako bi se dokazala izravna povezanost, ali ono što znamo jest da dobra i stabilna mikrobiota može poduprijeti otpornost.

Danas je poznato da postoji poveznica između crijevnog mikrobioma i mikrobioma pluća te da unosom pre i probiotika, osim što jačamo crijevni mikrobiom, jačamo i plućni jer se ta dva organa često sastaju radi povjerljivog “tračanja”.

Loše navike

Ružica Matić ima i savjet za ljetno doba. Kako bismo sačuvali svoj probavni trakt važno je piti puno tekućine, konkretno vode ili cijeđenog voća, primjerice limunadu, jesti laganiju hranu. Uz to, treba konzumirati hranu bogatu vlaknima, prirodno fermentiranu hranu te u svoju dnevnu rutinu uvesti probiotike.

“Ljeti imamo veliki izbor voća pa iskoristite priliku da uživate u njima. Na taj način ćete unijeti mnogo vitamina i minerala u organizam, što je vrlo važno za naše crijevo, odnosno crijevnu sluznicu koja se obnavlja svaka tri dana i ima veliku potrebu za nutrijentima. Za usporedbu, ostalim sluznicama potrebno je 10 do 14 dana, dok je koži potrebno 28 dana da bi se obnovila”, naglasila je.

Loše navike svakako su brza hrana, gazirana pića, nepravilno raspoređeni obroci tijekom dana… Zbog užurbanog načina života, većina ljudi nema vremena pojesti 3 do 5 zdravih, kvalitetnih obroka, nego konzumiraju vrlo malo hrane tijekom dana i to “s nogu”, a navečer, kada završe sa svim radnim zadacima i aktivnostima, onda tek pojedu veliki obrok, što nije zdravo jer nam se tada, prije spavanja, hrana ne stigne probaviti. Večera bi trebala biti najlaganiji obrok te nikako ne bi trebalo jesti neposredno prije spavanja.

Facebook Comments

Loading...
DIJELI