Imate problema s crijevima i ne možete pronaći uzrok? Možda su problemi samo prolaznog karaktera, a možda imate i neki teži problem.
Crohnova bolest upalna je bolest probavnog sustava od koje obolijevaju i djeca i odrasli, a uzrok je nepoznat. No postoji sumnja na kombinaciju genetske sklonosti i okolišnih faktora, primjerice učestalo uzimanje antibiotika i pretjerana higijena u suvremenom društvu.
Koji su simptomi Crohnove bolesti? Obično su to rane u ustima, umor, proljev, bol u trbuhu, gubitak tjelesne mase i temperatura. No postoje i simboli izvan probavnog sustava, a to su kožni osip, bolovi u zglobovima, crvenilo očiju te u rijetkim slučajevima problemi s jetrom.
Iako je Crohnova bolest dugotrajna i kronična, ipak se liječenjem može držati pod kontrolom te se mogu postići duga razdoblja bez simptoma odnosno remisije. Kako ističu u Hrvatskoj udruzi za Crohnovu bolest i ulcerozni kolitis, “mnogi pacijenti s Crohnovom bolesti vode kvalitetan i ispunjen život bez obzira na simptome”. Osim toga, liječenje se prilagođava individualno svakom pacijentu te ovisi o pogođenom dijelu probavnog sustava, tipu simptoma te o tome koliko je bolest uznapredovala.
U Hrvatskoj udruzi za Crohnovu bolest i ulcerozni kolitis naglašavaju kako se “provode brojna istraživanja kako bi se saznao uzrok bolesti te pronašli novi oblici liječenja”.
Posebna pažnja
“Osoba oboljela od Crohnove bolesti treba imati aktivnu ulogu u medicinskim odlukama, naučiti što više o svojoj bolesti te se pridržavati liječničkih savjeta”, ističu u Udruzi.
Mnoge zanima kako i kada je nastala Crohnova bolest. Postala je poznata kada su je američki liječnici Crohn, Ginsberg i Oppenheimer opisali u časopisu Journal of American Medical Association (JAMA) 1932. No, prapočeci te bolesti datiraju još iz 850. godine prije Krista te se neprekidno ponavljaju kroz povijest. Crohn je bio prvi autor članka o toj bolesti. U to se doba smatralo da su ta bolest i ulcerozni kolitis dvije bolesti, no u suvremeno doba prepoznato je da se ta dva “stanja” mogu preklapati, za što se koristi naziv “neodređeni kolitis”.
No Crohnova bolest dobila je naziv po američkom liječniku Burrillu Crohnu koji ju je otkrio 1931.
S obzirom na to da ima sve više oboljelih od te bolesti, zanimalo nas je kada je osnovano Hrvatsko udruženje za Chronovu bolest i ulcerozni kolitis, s kojim ciljem i koliko ima članova.
Odgovorio je predsjednik Udruženja Željko Gardlo.
“HUCUK je osnovan 2000. s ciljem podizanja kvalitete života oboljelih, promicanja zajedničkih humanitarnih, zdravstvenih, obrazovnih, kulturnih, socijalnih, informacijskih, rekreacijskih i drugih interesa osoba oboljelih od Crohnove bolesti i ulceroznog kolitisa, te osoba s invaliditetom, čija je invalidnost posljedica Crohnove bolesti i ulceroznog kolitisa. Udruga ima 209 članova”, rekao je Gardlo.
Zanimalo nas je i po čemu se može raspoznati boluje li netko od Crohnove bolesti ili ulceroznog kolitisa.
“Najčešći simptomi Crohnove bolesti su proljev, bol u trbuhu, gubitak tjelesne mase, umor, temperatura. Najčešći simptomi ulceroznog kolitisa su učestali proljevi, krv u stolici, anemija, trbušni bolovi, povišena tjelesna temperatura. U pravilu, nakon ulceroznog kolitisa ne dobiva se Crohnova bolest”, istaknuo je Gardlo.
Postavlja se pitanje i koji se lijekovi primjenjuju u liječenju upalnih bolesti crijeva.
Kako ističu u HUCUK-u, to su sljedeće grupe lijekova za liječenje upalnih bolesti crijeva: aminosalicilati, glukokortikoidi, imunosupresivi, biološki lijekovi te antibiotici.
Iako su bolesti teške, ipak oboljeli mogu normalno nastaviti uz neke iznimke. O njima Željko Gardlo ističe kako je “prvo i osnovno da oboljeli treba prihvatiti činjenicu da je obolio od upalne bolesti crijeva i da treba s tom bolesti živjeti”.
To znači, nastavlja, da treba nastaviti s normalnim životom, baviti se svime čime se i prije bavio, možda će trebati koju prilagodbu, ali ne treba odustajati.
Treba se pridržavati uputa o liječenju koje dobiju od liječnika i nikako ne smanjivati ili povećavati terapiju na svoju ruku.
“Prilagodite prehranu i konzumirajte onu hranu koja vam odgovara. Morat ćete voditi evidenciju na koju hranu vaš probavni sustav burno reagira. Naravno, trebali biste izbjegavati stresne situacije koliko god je to moguće”, rekao je Gardlo.
Još ne postoji službeni registar oboljelih.
Zanimalo nas je i je li pandemija koronavirusa dodatno negativno utjecala na povećanje oboljelih od tih bolesti?
Rekao je da “koliko mu je poznato, pandemija koronavirusa nije utjecala na povećanje broja oboljelih od upalnih bolesti crijeva”.
Bez obzira na sve, bolest je relativno teška jer zbog svojih simptoma otežava normalan život. Nažalost, u Hrvatskoj još ne postoji službeni registar oboljelih od upalnih bolesti crijeva. Referentni centar za upalne bolesti crijeva KBC Rebro započeo je s izradom registra. Procjenjuje se da od upalnih bolesti crijeva u Hrvatskoj boluje 14.000 ljudi.
Kad je riječ o ulceroznom kolitisu, on se javlja najčešće u mlađoj životnoj dobi u razdoblju od 15. do 30. godine života (reproduktivna dob), a čest je slučaj da se oboljeli teže odlučuju na zasnivanje obitelji te se češće svojevoljno odriču roditeljstva.
Pogubno pušenje
Na upit o tome koji je uzrok nastajanja tih bolesti, Čuković-Čavka u brošuri ističe kako “uzrok nastanka upalnih bolesti crijeva nije sasvim jasan, ali zna se da je u podlozi bolesti poremećaj obrambenog (imunosnog) sustava čovjeka”.
“Smatra se da se takva upala može dogoditi samo kod osoba koje nose određene promjene na svojim genima, i to na poticaj čimbenika iz okoliša. Širom svijeta intenzivno se istražuju promjene na genima bolesnika i štetni čimbenici iz okoliša koji bi mogli dati odgovor na pitanje kako nastaju upalne bolesti crijeva. Zadnjih godina se smatra da središnju ulogu u nastanku upale u crijevu igraju bakterije koje se nalaze u crijevu čovjeka tzv. mikrobiota. Otkriveno je mnogo promjena na genima koje se mogu povezati s nastankom bolesti, a dosad je jedini sigurno dokazani čimbenik rizika za nastanak i lošu prognozu bolesti iz okoliša pušenje”, naglasila je Silvija Čuković-Čavka.
Kad je riječ o bolesti, ona se može “stišati i dovesti u fazu mirovanja koju liječnici nazivaju remisija (od lat. riječi remissio što znači mirovanje), ali je zasada neizlječiva”.
“Osim toga, tijek bolesti ne može se predvidjeti na temelju vidljivih karakteristika bolesti, ali ni na temelju danas dostupnih pretraga. Prema rezultatima dosadašnjih istraživanja, vjerujemo kako će nam u budućnosti u tome pomoći rezultati genetskih analiza bolesnika i primijećene razlike u izlučivanju određenih tvari imunosnog sustava pojedinog bolesnika koje se objektivno mogu mjeriti u krvi, stolici ili tkivu crijeva”, rekla je doktorica.