Na temelju testiranja 12 pacijenata koji su bili podvrgnuti operaciji mozga zbog epilepsije, postupku u kojem se postavljaju stotine malenih elektroda u mozak kako bi se zabilježila njegova aktivnost i identificiralo odakle potječu napadaji, liječnici u Općoj bolnici Massachusetts u Bostonu u SAD-u objavili su studiju, piše portal Dnevno.
Stručnjaci su identificirali regiju mozga odnosno unutarnju moždanu čahuru koja je poboljšala mentalnu funkciju pacijenata kada je bila stimulirana malim količinama električne energije. Taj dio mozga odgovoran je za kognitivnu kontrolu, proces prelaska s jednog misaonog obrasca ili ponašanja na drugi, što je narušeno kod većine mentalnih bolesti.
“Primjer može uključivati osobu s depresijom koja se jednostavno ne može izvući iz ‘zaglavljene’ negativne misli. Budući da je ona tako ključna za mentalnu bolest, pronalaženje načina da se ona poboljša može biti moćan novi način liječenja tih bolesti”, ističu autori studije.
Tim je razvio algoritme kako bi nakon stimulacije mogli pratiti sposobnosti kognitivne kontrole pacijenata, kako iz njihovih radnji, tako i izravno iz njihove moždane aktivnosti.
“Ovaj sustav može očitati moždanu aktivnost, ‘dekodirati’ od toga kada pacijent ima poteškoća i primijeniti malu električnu stimulaciju na mozak kako bi ga potaknuo da prebrodi tu poteškoću. Analogija kojom se često koristim jest električni bicikl. Kada netko vrti pedale, ali ima poteškoća, bicikl to osjeti i pojačava. Napravili smo ekvivalent tome za ljudske mentalne funkcije”, pišu autori.
Ovo je prva studija koja pokazuje da se specifična ljudska mentalna funkcija povezana s mentalnom bolešću može pouzdano poboljšati precizno ciljanom električnom stimulacijom. Studija otkriva da postoje specifični dijelovi unutarnje čahure mozga koji su posebno učinkoviti za kognitivno poboljšanje.
Neki od pacijenata imali su značajnu anksioznost uz epilepsiju. Kada su dobili stimulaciju koja poboljšava kognitivnu sposobnost, izvijestili su da im se anksioznost smanjila jer su bili sposobniji odagnati negativne misli i usredotočiti se na ono što su željeli. Autori vjeruju da bi se ta metoda mogla rabiti za liječenje pacijenata s teškom anksioznošću, depresijom ili drugim poremećajima otpornim na lijekove.
“Ovo bi mogao biti potpuno novi pristup u liječenju mentalnih bolesti. Umjesto da pokušavamo potisnuti simptome, mogli bismo pacijentima dati alat koji im omogućuje da preuzmu kontrolu nad svojim umom. Mogli bismo ih vratiti na vozačko sjedalo i pustiti im da osjete novi osjećaj djelovanja”, zaključuju autori.