Još prije nekoliko godina znanstvenici su zaključili da će uskoro svaka druga osoba na svijetu oboljeti od raka. Sudeći prema rezultatima najnovije studije, bolest je to od koje obolijevamo u sve većem postotku i krećemo se u smjeru crnih prognoza o učestalosti obolijevanja. Danas gotovo da nema osobe koja nije izgubila nekog iz svog užeg kruga obitelji ili prijatelja od te bolesti. Međutim, još vodeću ulogu među bolestima na globalnoj razini imaju kardiovaskularna oboljenja, nakon kojih po učestalosti obolijevanja slijede karcinomi. Znanstvenici sa Zavoda za zdravlje, metriku i evaluaciju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Washingtonu proveli su dosad najveće istraživanje u kojem su u prvi plan stavili međusoban odnos različitih rizičnih čimbenika i oboljenja od karcinoma. Rezultati istraživanja iznenadili su i same znanstvenike jer se ispostavilo da se gotovo polovica smrti uzrokovanih karcinomima mogla spriječiti.
Tri najveća krivca
Ta studija, čiji su rezultati objavljeni u uglednom medicinskom časopisu The Lancet, sustavna je analiza Studije o globalnom opterećenju od bolesti, ozljeda i rizičnih čimbenika (GBD) iz 2019. godine. Cilj je ove nove studije bio stvoriti preduvjete za stavljanje karcinoma pod kontrolu na svjetskoj razini, u mjeri u kojoj je to moguće. Nova studija analizirala je dostupne podatke za razdoblje od 2010. do 2019. U prikupljenim podacima analizirano je više od 20 vrsta karcinoma i više od 30 rizičnih faktora u čak 204 zemlje, među kojima je bila i Hrvatska. Ta je analiza pokazala da su među najvećim krivcima za obolijevanje od karcinoma pušenje, alkohol i prekomjerna tjelesna težina. U pojedinim dijelovima svijeta došlo je do varijacija pa se negdje kao jedan od tri temeljna uzročnika karcinoma pojavio i seks bez zaštite, odnosno spolno prenosive bolesti. Ipak, u većini slučajeva čimbenici poput pušenja, alkohola i pretilosti smatraju se odgovornima za pojavu raka u omjeru koji je nešto manji od 45 posto slučajeva u oba spola na svjetskoj razini. Pretvorimo li ove postotke u brojke, dobit ćemo čak 4,45 milijuna smrti od karcinoma u jednoj godini koje su se mogle izbjeći. Studija je pokazala da se veći broj smrti od raka uzrokovanih rizičnim ponašanjem bilježi kod muške populacije u odnosu na žensku. Ovakva se distribucija po spolu povezuje s većom vjerojatnošću rizičnog ponašanja muškaraca nego žena. Uočeno je da su rizični čimbenici odgovorni za oko 50 posto smrtnih slučajeva kod muškog spola, dok je kod žena taj postotak znatno niži i iznosi nešto malo više od 35 posto zabilježenih slučajeva. No, osim ovih rizičnih ponašanja, činjenica je i da muškarci u odnosu na žene znatno češće rade poslove koji im ugrožavaju zdravlje, što je vjerojatno još jedan razlog dosta velike razlike u smrtnosti po spolu, koja se mogla spriječiti.
Najčešća smrtnost
Studija je pokazala da i muškarci i žene najčešće obolijevaju od raka koji napada dišni sustav, i to od raka dušnika, bronha i pluća, s postotkom većim od 35 posto ukupnog broja svih smrtnih slučajeva od karcinoma. Žene uz spomenute zajedničke vrste raka najčešće obolijevaju od raka vrata maternice, zatim raka debelog crijeva i rektuma i dojke. Kod muškaraca su pak najčešće nakon karcinoma dišnih putova zabilježeni rak debelog crijeva i rektuma, pa jednjaka i želuca. Rizik od oboljenja varirao je u različitim dijelovima svijeta pa je najveća stopa smrtnosti od raka zabilježena u središnjoj Europi, dok sve ostale regije imaju zamjetno manju stopu smrtnosti u odnosu na tu regiju. Po redu učestalosti slijede istočna Azija, zatim Sjeverna i Južna Amerika i na kraju je najniža stopa smrtnosti evidentirana u zapadnoj Europi.
Dim cigarete sadrži više od 5000 kemikalija, od kojih je njih 70-ak kancerogeno. Te kemikalije u cigaretama oštećuju naš DNK u stanicama. Takva se oštećenja zbog kontinuiranog pušenja gomilaju i izazivaju nepopravljivu štetu, što može dovesti do razvoja karcinoma. Pušenje se dovodi u vezu s raznim vrstama raka i nije isključivo vezano uz dišni sustav. U osnovi je opasno konzumiranje bilo koje vrste duhana. Zadnjih godina svjedoci smo raznih novotarija duhanske industrije koje se reklamiraju kao manje štetne, no sve je više pokazatelja koji te tvrdnje dovode u pitanje. Problem kod pušenja je i to što aktivni pušači izlažu većoj opasnosti od obolijevanja one koji samo udišu dim od cigareta, odnosno pasivne pušače. U Hrvatskoj je svaka treća osoba pušač, što nas stavlja na vrh popisa europskih zemalja s najvećim brojem pušača, a to posredno ukazuje i na veliku stopu smrtnosti od karcinoma, koja se jednim dijelom mogla spriječiti.
Etanol u alkoholu razgrađuje se u acetaldehid koji opet oštećuje naš DNK i onemogućuje da stanice same poprave štetu, što povećava rizik od razvoja karcinoma. Alkohol uz to otežava razgradnju važnih nutrijenata za zdravlje organizma poput vitamina A, C, D i E, kao i folne kiseline. Upravo ti nutrijenti štite naše tijelo od raka. Alkohol donosi samo prazne kalorije, što dovodi do debljanja koje dodatno povećava rizik od obolijevanja. Redovita konzumacija alkohola može dovesti do raznih oblika raka poput raka jetara, kao i raka bubrega, debelog crijeva, dojki i drugih. Rizik od obolijevanja, kao uostalom i kod pušenja, proporcionalno se povećava kako se povećava konzumacija. Smanjenje konzumacije alkohola utječe ne samo na smanjenje rizika od karcinoma nego i od prometnih nesreća i nasilja s kojim se alkohol često povezuje, ali i od kardiovaskularnih bolesti. Nažalost, kada je riječ o alkoholu, nismo samo na vrhu europske ljestvice ljubitelja alkoholnih pića nego i one svjetske.
Opasna pretilost
Pretilost je također jedan od rizika razvoja određenih vrsta raka. Višak kilograma često je povezan s hormonskom neravnotežom, a za to su odgovorni brojni hormoni poput hormona štitnjače, spolnih hormona, inzulina i drugih. Hormoni rade za nas, no postoje i slučajevi kada se okrenu u suprotnom smjeru. Tako, primjerice, masno tkivo koje proizvodi hormon estrogen može dovesti do razvoja raka dojke. Da bismo spriječili pojavu karcinoma, trebali bismo regulirati svoju tjelesnu težinu ako je ona iznad preporučene. Najbolje je napraviti jednostavan izračun kojim ćemo svoju težinu podijeliti s visinom. Na brojnim internetskim stranicama nalaze se tablice na kojima možete izračunati indeks tjelesne mase te vidjeti gdje ste u širokom rasponu od pothranjenosti do debljine. Naravno, te se brojke razlikuju prema spolu i dobi. Jedan od pokazatelja pretilosti je i naš trbuh koje je posebno opasno mjesto nakupljanja masnih naslaga. Masno tkivo proizvodi hormone i negativno utječe na cjelokupni metabolizam i imunosni sustav, što dovodi do niza bolesti poput onih kardiovaskularnih i karcinoma. Rizik od raka raste s našom prekomjernom težinom. Što imamo viši indeks tjelesne mase kroz dulji vremenski raspon, to je opasnost od obolijevanja veća. Ako ste pretili, hitno promijenite način prehrane i počnite jesti što više voća i povrća te uvedite obavezno vježbanje od barem 30 minuta dnevno. Isto tako pazite kako jedete, najbolje je jesti laganije, učestalije i manje obroke.
No iako su ove vijesti s jedne strane ohrabrujuće jer ukazuju da je moguće spriječiti određene vrste raka, ipak veliki postotak karcinoma nije poznate etiologije pa je za izlječenje nužna i rana dijagnostika i učinkovito liječenje. Modificiranje našeg ponašanja pomaže u smanjenju broja karcinoma, ali ne iskorjenjuje samu bolest. Zabrinjavajuće je što su provedene analize pokazale da pojava određenih karcinoma bilježi ogroman porast od čak 20 posto u posljednjih nekoliko godina.
Jedan od ključnih faktora koji odmaže u sprečavanju pojave karcinoma, ali i otežava izlječenje je i siromaštvo. Ono onemogućuje pristup obrazovanju, kvalitetnoj prehrani i uopće zdravom životu, a ujedno izaziva veću opasnost od rizičnog ponašanja, a kada do bolesti dođe, teško je uopće doći do adekvatne zdravstvene skrbi. No nije sve ni u siromaštvu, problem je i stres uzrokovan društvom koje teži stalnom povećanju profita, što se održava na sve društvene segmente i izaziva osjećaj nesreće koja se često “liječi” rizičnim oblicima ponašanja.
Sve ostaje u brojkama
Kako živimo u komercijalnom društvu koje je velikim dijelom okrenuto brojkama, cijela je studija dobrim dijelom bila usmjerena na mjere štednje u zdravstvu jer bi se sprečavanjem obolijevanja ostvarila ogromna ušteda. Računa se da bi se ulaganjem 100 milijuna dolara u prevenciju karcinoma došlo do uštede od 100 milijardi dolara. U studiji se naglašava da su se dosad različitim intervencijama, poput oporezivanja, zabrane reklamiranja i drugih propisa, rizična ponašanja donekle stavila pod kontrolu, ali se najavljuju istraživanja koja će se pozabaviti osmišljavanjem dugotrajnih strategija borbe protiv karcinoma jer se dosadašnje nisu pokazale dostatnima. Ostaje nam da vidimo hoće li se u zdravstvenim politikama na globalnoj i nacionalnoj razini poraditi i na strategijama koje neće biti samo “palijativnog tipa” već će se usmjeriti na transformaciju društva kojom će se stvoriti čvrsta podloga za promjenu životnih navika.