Šećerna bolest ili dijabetes kronična je bolest visoke količine šećera, odnosno glukoze u krvi. Do povišene razine glukoze u krvi dolazi do nepravilnog rada gušterače kad inzulin, hormon koji ona proizvodi, ne može regulirati količinu šećera.
Šećerna se bolest liječi kroz cijeli život, a može uzrokovati mnoga oštećenja i komplikacije drugih organa u organizmu. Liječi se raznim lijekovima, većinom nadogradnje inzulina, no osim terapije lijekovima, oboljela osoba mora promijeniti i paziti na svoju prehranu.
Dijabetes se može razviti i u kasnijoj dobi, a većinom je povezan s načinom prehrane.
Primjerice, konzumacija crvenog mesa može povećati rizik od razvoja dijabetesa tipa 2, pokazala je studija s Harvarda. Njegova konzumacija svaki dan povećava rizik od oboljenja za 19 posto. Do toga dolazi zbog velike količine unosa željeza u krv što oštećuje stanice koje proizvode inzulin. Uz crveno meso jednak učinak ima prerađeno meso, kobasica i salama te velika razina konzervansa i soli, ali i različite vrste voća i povrća mogu negativno utjecati na razinu šećera u krvi.
Naime veća količina ugljikohidrata može biti u raznim vrstama voća i povrća, pogotovo škroba, koji se u probavnom sustavu razgrađuje u glukozu. Kad uđe u krvotok, dovodi do povećanja šećera u krvi. Ako takve namirnice često konzumiramo u većim količinama, to može unaprijediti razvoj dijabetesa tipa 2. Žitarice, riža, krumpir, slatki krumpir, mrkva te neke vrste povrća kao što su kukuruz, zimska bundeva, grašak i mladi grah spadaju u namirnice bogate škrobom.
Ove namirnice se nikako ne bi trebale jesti u istom obroku, ali se svakako preporučuje jesti ih u manjim porcijama, u kombinaciji s namirnicama koje sadrže bogata vlakna. Suho voće isto nije zdravo konzumirati u prevelikim količinama jer njihova konzumacija dovodi do nedostatka vode u organizmu, a povećan udio šećera. Veći udio šećera sadrže i banane, datulje, smokve, šljive i grožđe. Na deklaracijama žitarica uvijek treba provjeravati udio šećera. Kombinacije nekih žitarica za doručak u sebi mogu sadržavati velik udio šećera.
Svi smo čuli barem jedno da nam tanjur treba “izgledati zeleno”, stoga bi bilo najbolje da sadržaj pola vašeg obroka činilo zeleno povrće, pogotovo kelj, špinat, blitva ili zelena salata. Što se tiče voća, najbolje je birati voće s više vode, te prirodno kiselo voće, poput borovnica ili jabuka.
Također je bolje konzumirati “obične” žitarice, možete ih kombinirati s različitim orašastim plodovima. Gluten ne bi trebali izbacivati bez razloga. Zanimljivo je da ljudi koji redovito konzumiraju hranu s glutenom imaju puno manju vjerojatnost da će razviti dijabetes.
Previše soli može potaknuti razvoj dijabetesa, pa bi valjalo izbjegavati previše posoljenu hranu. Prirodni i zdravi šećer možemo dobiti kroz različitu hranu kao što je tjestenina, riža, kruh, mlijeko, žitarice ili voće. Osim toga, orašasti plodovi također reguliraju šećer u krvi, ali budući da su kalorični valja biti oprezan.
Kada je riječ o kontroli dijabetesa, mediteranska je prehrana prema istraživanjima najbolji izbor zbog bogatih obroka biljnom hranom kao što su žitarice, orašasti plodovi te umjerene količine voća i povrća.