KAKO PREŽIVJETI NESNOSNE VRUĆINE? Evo kako si možete pomoći

U posljednjih nekoliko godina svjedočimo trendu porasta temperature zbog čega tijekom ljeta ulazimo u razdoblje čestih toplinskih valova.

Hrvatska se u 2021. godini ponegdje grijala na gotovo 40 Celzijevih stupnjeva, a s obzirom na to da najtoplije godišnje doba još uvijek nije gotovo, nije isključena mogućnost novih vrućina.

Obilje sunca i visoka temperatura mogu biti opasni za zdravlje kože, ali i organizam općenito.


Budući da se nalazimo u tom razdoblju, važno je naglasiti da nas pravovremene mjere mogu zaštititi od mogućih negativnih posljedica. Do kolapsa organizma dolazi većinom zbog naglog povišenja tjelesne temperature te nemogućnosti organizma da se hladi znojenjem.

Iznimno je važno da se temperatura čovjeka održi u normalnim granicama, a otkrivamo vam koje su moguće tegobe, kako ih izbjeći i lakše podnijeti ove paklene dane.



Boravak na otvorenom tijekom visokih temperatura može uzrokovati razne tegobe. Neke od njih su osjećaj slabosti, vrtoglavica, žeđ, nemoć, pa čak i tjeskoba. U tom se slučaju što prije smjestite u hladniji prostor i izmjerite temperaturu. Popijte tekućine, po mogućnosti vodu ili nezaslađeni voćni sok.

Mogući su i bolni grčevi, posebice nakon fizičkog rada. Riječ je toplinskim grčevima koji se javljaju kao prvi simptom neprilagođenosti tijela zbog izlaganja povišenoj vanjskoj temperaturi. Najčešće se pojavljuju u nogama tijekom hoda i posljedica su neadekvatnog unosa tekućine i nadoknade soli tijekom fizičkog napora. U tom je slučaju preporuka liječnika odmor u sjeni ili ohlađenom prostoru u horizontalnom položaju uz nadoknadu tekućine i soli (u 250 ml vode dodati čajnu žličicu soli).

Toplinska iscrpljenost obuhvaća teže simptome koji su praćeni jačom dehidracijom koji obuhvaćaju opću slabost, malaksalost, gubitak svijesti, nizak krvni tlak, povišenu tjelesnu temperaturu (38 do 40 stupnjeva) pa sve do razvitka hipovolemijskog šoka i poremećaja stanja svijesti.

U tom slučaju, osobu je nužno smjestiti u sjenu ili u ohlađenu prostoriju, skinuti suvišnu odjeću koja dodatno zagrijava tijelo. Ako je pri svijesti, važno je hidrirati osobu. U 24 sata preporuka je nadoknaditi četiri do pet litara tekućine i 25 g soli). U slučaju da neke od spomenutih tegoba potraju duže, obavezno je javiti se liječniku.

Zbog produljenog izlaganja visokim temperaturama, kod neaklimatiziranih osoba uz smanjen unos tekućina može doći do toplinskog udara. To je hitno stanje koje zahtijeva neodgodivo medicinsko liječenje jer je praćeno s visokom smrtnosti. Najčešći simptomi su visoka tjelesna temperatura oko 41 stupnjeva, dehidriranost, topla i suha koža, prisutan poremećaj svijesti, mučnina, povraćanje, glavobolja i slabost. Pogoršanje bolesti dovodi do težih simptoma i poremećaja svijesti te se mogu javiti i halucinacije, gubitak svijesti, konvulzije (grčevi cijelog tijela), ubrzani otkucaji srca, otežano disanje, smanjeno mokrenje i slično.

Liječnici u tom slučaju naglašavaju važnost osiguranja hitne medicinske pomoći. Osobu treba smjestiti u ohlađenu prostoriju ili hladovinu, skinuti odjeću. Ako je bez svijesti, staviti ju u bočni položaj i ne davati ništa na usta radi rizika od gušenja. Temperaturu tijela treba skidati fizikalnim mjerama koje obuhvaćaju polijevanje hladnom vodom (ali ne hladnijom od 20 stupnjeva), po mogućnosti omogućiti ventiliranje zraka oko tijela radi bržeg hlađenja (preporuka ventilator, a ako nije dostupan, pomoći će i hlađenje lepezom, novinama).

U ljetnim danima opskrba tekućinom je krucijalna. Nemojte čekati osjećaj žeđi da biste posegnuli za vodom, a ovo vrijedi posebice za osobe starije dobi koje imaju slabiji osjećaj žeđi. Pijte redovito vodu te napitke bez šećera, kofeina i alkohola jer ćete njima izazvati jaču dehidraciju. Liječnici savjetuju i uzimanje razrijeđenog soka poput limunade, a tekućinu bi bilo poželjno piti svakih jedan do dva sata. Osobama koje rade vani savjetuje se da tijekom vrućina popiju jednu do dvije čaše svakih 30 minuta.

Konzumacija vode vrlo je bitna jer se ljeti više znojimo i time gubimo dio tekućine. Posljedice mogu biti vrlo ozbiljne, od dehidracije do povećanog viskoziteta krvi, što može izazvati moždani udar, srčani infarkt ili trombozu.

U danu trebamo piti šest do osam čaša vode ili druge hidratantne tekućine. Broje se i voćni sokovi, no njihov unos treba ograničiti na 150 ml dnevno zbog prirodnog šećera (fruktoze). Unos vode možete povećati konzumacijom voća i povrća poput jagoda, lubenica, tikvica i krastavaca.

Hrana itekako može doprinijeti lakšem podnošenju visokih temperatura, a kao posljedica loše prehrane ili manjka pojedinih vitamina i minerala dolazi do gubitka apetita i lošeg sna. Organizam troši mnogo energije na ugljikohidrate i time zagrijava tijelo. Masna i slatka hrana njima obiluje zbog čega takva jela nisu poželjna na stolu za vrijeme vrućina. Topla hrana potiče znojenje, a tako se tijelo brže hladi. No, iako je poželjno pojesti juhu ili neko varivo, topli obrok ostavite za večer kako biste lakše zaspali.

Sladoled se čini logičnim izborom za vrijeme visokih temperatura, ali osjećaj ugode koji pruža je samo kratkoročan. Brzo hlađenje zapravo dovodi do povećanja osnovne tjelesne temperature zbog procesa probave koji stvara toplinu. Hrana bogata proteinima i vlaknima te začinjena jela preporučljivi su za hladnije dane. Stoga, tanjur napunite obiljem povrća i plave ribe.

U razdoblju od 10 do 17 sati UV zračenje je najjače i samim time najštetnije. Tada biste, ako možete, trebali izbjegavati boravak na otvorenom, poglavito djeca, trudnice, starije osobe, srčani bolesnici i osobe s kroničnim bolestima (mentalne bolesti, dijabetes i dr.). Ako radite vani, sklonite se u hlad. Rashladiti se možete tuširanjem u mlakoj vodi, nikako ledenoj.

Kada je temperatura visoka, nosite laganu odjeću od prirodnih materijala. Tako ćete se manje znojiti kada nekamo idete, a i bit će vam ugodnije. Sunčane naočale, šešir i losion ili krema sa SPF zaštitom poželjna su zaštita od jakog sunca. S obzirom na to da temperature i noću budu visoke, tijekom toplinskog vala pokrivajte se laganom posteljinom.

Da biste imali kvalitetan san, nužno je da prostor u kojem provodite dosta vremena učinite ugodnim za boravak. Danju temperature u stanu ili kući ne bi trebala prelaziti 32, a noću 24 Celzijeva stupnja. Temperatura je tijekom noći nešto niža, stoga ako je moguće, otvorite sve prozore i podignite rolete sve do ranih jutarnjih sati. Time ćete rashladiti svoj dom, bez paljenja klime ili ventilatora. Vrlo je važno i da tijekom dana svedete količinu vrućeg zraka na minimum. Umjetna svjetla, električni uređaji (televizor, računalo, pećnica) ne trebaju biti upaljeni ako za to baš nema potrebe. Time nećete dodatno povećavati temperature u svom domu. Isto tako, spustite rolete, posebice one koje su okrenute prema Suncu. U slučaju da ih nemate, na prozore koji dobivaju sunčeve svjetlosti stavite draperije, zaslone ili tende.

Klima-uređaj većini ljudi je spas tijekom toplinskog vala, a kada ga palite, obavezno zatvorite sva vrata i prozore da ne biste trošili više energije nego što je potrebno. Nemojte pretjerivati s temperaturom kada upalite klimu. Podesite ju tako da ne bude sedam Celzijevih stupnjeva niža od vanjske. U protivnom kasnije vas može boljeti glava, pasti tlak i slično kada izađete.

Ako nemate klimu, loša je vijest da ventilatori, iako mogu pružiti olakšanje i osvježenje, kada je temperatura zraka iznad 35 Celzijevih stupnjeva, neće spriječiti teškoće sa zdravljem vezane uz velike vrućine. Ipak, tijekom večeri mogu biti od velike pomoći, kada cirkulacijom svježeg zraka rashlađujete svoj dom. Ventilator doprinosi bržoj izmjeni zraka. Odnosno, kada otvorite prozore tijekom noći i upalite ga, vrlo brzo osjetit ćete olakšanje.
Ako imate u planu radove u vrućim ljetnim danima, pokušajte to činiti u najhladnijem razdoblju. To je obično između 4 i 7 sati ili nakon 17 sati. Naporan fizički rad iscrpljuje tijelo, a tomu dodatno doprinosi jako sunce i visoke temperature. Zato je takve poslove najbolje planirati u spomenutim satima. U najtoplijem dijelu dana izbjegavajte biti predugo na otvorenom i držite se hlada.

Nemojte bespotrebno paliti tehniku. Lijekove držite na temperaturi ispod 25 Celzijevih stupnjeva ili u hladnjaku. Ako uzimate više lijekova i imate kroničnu bolest, savjetujte se s liječnikom o terapiji.

Nikada ne ostavljajte djecu i kućne ljubimce zatvorene u parkiranom autu. Temperatura u zatvorenom vozilu rapidno raste iz minute u minute. Nakon sat vremena ona može postati nepodnošljiva i onemogućiti osobi da dođe do zraka, što može dovesti do kobnih posljedica. Također, izbjegavajte duga putovanja u najtoplijem dijelu dana.

Pri upotrebi zaštitnog faktora posebnu pozornost obratite na novorođenčad i malu djecu čija je koža vrlo osjetljiva. Za njih upotrijebite sredstva s najvećim faktorom od štetnog UV zračenja (veći od 30) i odjenite ih u laganu odjeću koja ih također štiti.

Imajte na umu da je osjetljivim i teško bolesnim osobama tijekom toplinskog vala najteže. Ako imate obitelj ili prijatelje kojima je potrebna pomoć, posjetite ih. Razgovarajte s bliskim osobama o mjerama zaštite koje svaka osoba treba poduzeti kada su temperature ekstremno visoke. Koristan savjet puno znači, pogotovo za osobe koje su izložene riziku. Vodite brigu i o starijim osobama. Kada možete, posjetite ih i pomozite im s dnevnim obavezama.

Facebook Comments

Loading...
DIJELI