LJETI NAM PRIJETI VIRUSNI MENINGITIS! Javlja se nakon uboda nekih vrsta krpelja i komaraca

Foto: Pixabay

Povišena temperatura, bolovi u trbuhu, mučnina, povraćanje, osjećaj slabosti i iscrpljenost najčešći su simptomi viroza tijekom ljetnih mjeseci. Ljetne viroze najviše uzrokuju virusi iz skupine enterovirusa.

Ta skupina virusa najlakše se prenosi prljavim rukama, a izvor im je zaražena voda, posebno voda u bazenima i u plićaku na gradskim plažama. Infekcijama često podliježu djeca u dobi od 4 do 12 godina, a simptomi bolesti slični su kao i kod zimskih viroza.

Češće su i crijevne smetnje koje se očituju obilnim, vodenastim proljevom, koji obično traje do tri dana, te povraćanjem. Vrlo rijetko neki enterovirusi mogu prouzročiti i teže bolesti kao što su upale moždanih ovojnica ili upale mozga, što pak zahtijeva bolničko liječenje.


Najbolja zaštita od ljetnih viroza je osobna higijena i često pranje ruku, pravilna obrada hrane te izbjegavanje namirnica koje su u ljetnim mjesecima najčešći uzrok crijevnih viroza.
Ljeti se dosta znojimo pa dodirujemo lice i usta rukama, a uz umor i neispavanost, ljudima često padne imunitet pa su podložniji infekcijama.
Bakterijske infekcije ljeti se najčešće javljaju kao trovanje hranom. Visoke temperature pogoduju razvoju mikroorganizama u raznim prehrambenim proizvodima, posebice ako namirnice nisu primjereno uskladištene.

Sladoledi i kolači su poslastice koje se lako i najviše kvare po vrućinama kakve imamo posljednjih dana. Treba izbjegavati kremaste kolače, a naročito ako su dulje bili izvan hladnjaka.



Ljeti se često javljaju i bakterije Campylobacter. One mogu biti u mesu, mlijeku, jajima, piletini ili puretini koja nije pravilno termički obrađena, a prenosi se rukama. Bakterije se lako razmnože u hrani koja nije u hladnjaku.

Još jedan važan uzročnik bakterijskog trovanja hranom ljeti jest zlatni stafilokok. On u hranu ulazi s kože ili sluznice kolonizirane osobe tijekom pripreme hrane te luči enterotoksin otporan na zagrijavanje i kraću termičku obradu. Ovakav tip trovanja obično se javlja kad se pripremljeni obrok polagano hladi te se dulje vremena nalazi na sobnoj temperaturi jer topla hrana omogućuje izvrsnu podlogu za rast zlatnom stafilokoku.

Termička obrada hrane najbolja je prevencija, a skuhanu hranu ljeti je najbolje što prije potrošiti.

Treba obratiti i pozornost na svježinu namirnica. Savjetuje se kupovanje originalno zapakiranih proizvoda, s deklaracijom i rokom trajanja. Hranu se također savjetuje prevoziti u hladnjaku, a kuhinjske aparate nakon svake upotrebe pažljivo očistiti. Zaražena hrana uglavnom doima normalnog izgleda, mirisa i okusa pa se teško možemo pouzdati u osjetila. Važno je koristiti i ručnike koji se mogu iskuhati i često ih mijenjati.

Trovanje salmonelom javlja se od 12 do 24 sata nakon konzumacije zaražene hrane. Nastupa iznenadna glavobolja koja je popraćena povišenom tjelesnom temperaturom, bolovima u trbuhu u području pupka, proljevom, mučninom i povraćanjem. Zbog svega treba posebno paziti da ne bismo dehidrirali.

Salmonela je invazivni mikroorganizam koji se iz crijeva može proširiti krvlju u ostale organe u tijelu pa kod nekih ljudi može postati i kronična bolest bez uočljivih simptoma. Takve osobe su izvor zaraze za okolinu.

Virusne infekcije uglavnom se liječe ublažavanjem simptoma bolesti. Za povišenu temperaturu i glavobolju primjenjuje se paracetamol koji je prilagođen svakoj osobi.
Važno je spriječiti dehidraciju pa je kod jakog proljeva ili povraćanja najbolje uzimati preparate koji se nazivaju oralna rehidracijska sol. Oni sadrže točno određen i vrlo važan omjer elektrolita i vode koji će najprije oporaviti organizam.

Kod povraćanja se daje u žličicama tijekom cijeloga dana ili nakon svakog proljeva jedna količina uobičajenog obroka hrane za dojenče, za djecu 200 ml ORS nakon svakog proljeva, a odrasli 200-400 ml ORS nakon svakog proljeva. Takva nadoknada tekućine obično je potrebna jedan do dva dana.

Općenito se smatra da nije potrebno vrlo strogo provođenje dijete te da treba što prije početi jesti svu hranu koja je kuhana kako bi se i crijeva što prije oporavila, ali svakako treba izbjegavati voće, sirove i začinjene namirnice. Kod proljeva se može koristiti medicinski ugljen, koji će u crijevima apsorbirati toksine, a najbolje je crijevnu floru oporaviti primjenom nekog probiotika.

Prvi koje će pokositi ljetna viroza su vrtićarci i školarci u nižim razredima, a zarazit će se prljavim rukama. Također se mogu zaraziti i u bazenu u kojem boravi velik broj djece jer je to mjesto koje je idealno za viruse, vlažno i toplo. I kod njih simptomi mogu biti povišena tjelesna temperatura i povraćanje. Epidemiološka i klinička iskustva ukazuju na to da djeca količinski povraćaju više nego odrasle osobe.

Kod povraćanja je važno nadoknaditi izgubljenu tekućinu kako bi se izbjegla dehidracija. Nije dobro piti hladnu vodu već onu na sobnoj temperaturi kako bi se izbjegle dodatne mučnine. Prehranu također treba prilagoditi, ona mora biti dijetna. Preporučuje se mirovanje pa virozu treba i odležati kako se organizam ne bi previše iscrpio. Dijeta mora biti sastavljena od lagane juhe, kuhane riže, mrkve, čajeva, dvopeka i opranog voća. Ljetna viroza može potrajati tri do četiri dana, ali ako bolest ne prođe u tom periodu, obavezno treba posjetiti liječnika, pogotovo ako su u pitanju djeca. Antibiotik se nikako ne smije uzimati bez savjeta liječnika.

Vrlo čest uzročnik bakterijskih infekcija kod djece u dobi do dvije godine uzrokuje Camylobacter. U organizam dospije preko nedovoljno kuhane hrane, nepasteriziranog mlijeka ili pak nečiste vode. U pravilu ne zahtijeva antibiotsku terapiju.

Mnogi ljeti također “prehlade mjehur”, odnosno dobiju urinarnu infekciju. Kako bi se ovo izbjeglo nakon kupanja u moru ili bazenu potrebno je presvući mokri kupaći kostim ili imati otkriven trbuh jer se mjehur upali zbog pothlađivanja. Upala mjehura manifestira se peckanjem ili bolovima u donjem dijelu trbuha i leđima, a javlja se i povišena tjelesna temperatura.
Također, kako bi se spriječila upala mjehura, treba izbjegavati propuh zbog otvorenih prozora u automobilu ili klima-uređaj.

Upala se najlakše riješiti pijući puno tekućine. Treba piti barem dvije litre tekućine dnevno. Korisno je piti sok ili čaj od brusnica koje imaju jako antibakterijsko djelovanje. Preporučljivo je popiti dvije do tri čaše soka od brusnica ili borovnica, a sokove, kako bi djelovali, kontinuirano treba piti i sljedeća dva mjeseca.

Koliko su ljetne viroze česte, objasnila nam je dr. med. Mirjana Novaković, spec. fizikalne medicine i rehabilitacije.

“U ljetnom periodu najčešće su enteroviroze i češće su kod djece. Simptomi su temperatura, grčevi u trbuhu, proljevaste stolice, povraćanja. Viroza ne traje dugo, dva do četiri ili pet dana”, rekla nam je dr. Novaković.

Dodaje kako su ljeti mogući i virusni meningitisi koji se javljaju nakon uboda nekih vrsta krpelja i komaraca.

“Kod male djece moguća je i trodnevna groznica s temperaturnim osipom. Nije opasna. Ove viroze su češće kod djece nego kod odraslih, a liječe se simptomatski”, rekla nam je dr. Novaković.

Zanimalo nas je, s obzirom na trenutačnu epidemijsku situaciju vezanu uz covid-19, koliko se često oboljeli od viroze šalju na testiranje za covid.

“Ako se tegobe prolongiraju i kompliciraju, zbog trenutne situacije obavljaju se testiranja na covid-19. Načelno, kliničke slike su poznate i uglavnom ih liječnici lako odrede”, kaže dr. Novaković. Zaključuje kako tijekom ljetnog perioda ima i upala grla koje mogu biti uzrokovane bakterijom, a ne samo virusom.
Iz HZJZ-a kažu kako je tijekom ljeta i u ranu jesen češća pojava viroza uzrokovanih enterovirusima.

“Kako je riječ o velikoj skupini raznovrsnih uzročnika, klinička slika i simptomi mogu se razlikovati od slučaja do slučaja, a mogu obuhvaćati opće simptome poput bolova u mišićima, glavobolje, povišene temperature, isto kao i simptome poput proljeva, povraćanja, grlobolje, kašlja ili pak osipa ili simptoma vezanih uz serozni meningitis. Za postavljanje točne dijagnoze treba posjetiti liječnika koji uzimanjem detaljne anamneze i kliničkog pregleda može postaviti sumnju o kojem je uzročniku riječ. Od bolesti koje uzrokuju virusi iz skupine enterovirusa češće obolijevaju mala djeca. Put prijenosa je isti kao i kod infekcije sa SARS-COV-2 koji uzrokuje covid-19”, rekli su iz HZJZ-a.

Napominju kako su prevencija i metode zaštite iste kao i za prevenciju koronavirusa: izbjegavanje bliskog kontakta sa zaraženom osobom i pojačana osobna higijena i higijena ruku te izbjegavanje dodirivanja lica, očiju, nosa i usta neopranim rukama.

“Ovisno o simptomima, dobi oboljele osobe, anamnestičkim podacima i kliničkom pregledu, liječnik donosi odluku o potrebi testiranja na SARS-COV-2, uzročnik bolesti covid-19, uzimajući u obzir važeće preporuke o testiranju osoba na SARS-CoV-2”, zaključuju iz HZJZ-a.

Facebook Comments

Loading...
DIJELI