Desetljećima su se znanstvenici podsmjehivali ideji o redovnom uzimanju vitamina, uvjereni da dobra prehrana nudi sve potrebne hranjive tvari. Međutim, istraživači danas radikalno revidiraju svoja mišljenja...
U vodećim američkim istraživačkim institucijama u toku je revolucija. Desetljećima su se znanstvenici podsmjehivali ideji o redovnom uzimanju vitamina, uvjereni da dobra prehrana nudi sve potrebne hranjive tvari. Međutim, zahvaljujući hrpi znanstvenih studija u zadnjih pet do deset godina, istraživači radikalno revidiraju svoja mišljenja. Počinju gledati na onu malu vitaminsku pilulu kao na potencijalnu zdravstvenu blagodat.
Razumljivo, ako vodite zdrav, uravnotežen život, ne morate se mučiti s dnevnom vitaminskom tabletom. Međutim, možda ćete se iznenaditi da neke od vaših navika ili aktivnosti mogu, u stvari, povećati potrebe za dodacima.
Vitamin E
Jeste li na prehrani zdravoj za srce? Možda trebate: vitamin E…
Griješite ako pokušavate konzumirati hranu potpuno lišenu masnoća. Kako biste dobili preporučenu količinu vitamina E, trebate masti. Međutim, osigurajte da to budu masnoće zdrave za srce – pokušajte s jednostruko nezasićenim masnoćama, kao što su maslinovo ili repičino ulje. Umjesto, na primjer, kremastih preljeva na salatama ili punomasne majoneze, špeka. itd.
Neke novije studije ukazuju da čak i ako se koriste ispravne masnoće, ne dobiju se one količine vitamina E koje, prema nekim ispitivanjima, mogu smanjiti rizik srčanih oboljenja i moguće poboljšati imunološke snage organizma. Da bi se dobile takve količine vitamina E, trebat će dodaci prehrani. Međutim, treba biti jasan: premda mnogi znanstvenici smatraju da će vitamin E u obliku dodataka biti od koristi, jamstva za to – još uvijek nema.Prirodni izvori: maslinovo i repičino ulje, sjemenke suncokreta i bademi.
Folna kiselina, kalcij
Primjenjujete li proteinsku dijetu kako biste izgubili na težini? Možda trebate: folnu kiselinu, kalcij… Naime, neki programi za smanjenje prekomjerne tjelesne težine mogu rezultirati nekim nedostacima u organizmu. Na primjer, dijetalni režimi s malo ugljikohidrata, a puno bjelančevina, ne dopuštaju unos voća i povrća, kao i žitarica u organizam. A to su upravo bogati izvori jednog vitamina B, poznatijeg pod imenom folna kiselina.
Takva je situacija loša, jer dovoljne količine tog vitamina su povezane s niskim rizikom srčanog i moždanog udara, nekih vrsta raka i drugih oboljenja. Osim toga, nedostaci folne kiseline dramatično povećavaju rizik rođenja bebe s nekim teškim defektima. U takvoj dijeti, nedostaju i vlaknaste komponente, kalcij i druge hranjive tvari, a da se ne govori o tome da sadrži prevelike količine zasićenih masnoća.
Dobri izvori tog vitamina i kalcija su zeleno lisnato povrće, kornfleks, mlijeko i mliječni proizvodi. Za vrijeme spomenutih dijeta, osoba treba uzimati vitamin i kalcij u obliku dodataka prehrani.
Volite li čašu vina uz ručak? Možda trebate: folnu kiselinu…
Premda je činjenica da umjereno konzumiranje alkoholnih pića može biti dobro za srce, ipak, nažalost, alkohol može biti i štetan za ostatak organizma. Istraživanja ukazuju da više od dva pića dnevno mogu udvostručiti rizik od raka debelog crijeva. I žene koje piju jedno ili dva pića dnevno, mogu povećati svoje šanse za razvoj raka dojke za 40 posto. Dakle, ako se voli popiti čaša vina, dobro je razmisliti o tome da se uzme i doza – folne kiseline.
Više studija ukazuje da ako uzimate dovoljne količine tog B vitamina, smanjujete rizik od raka debelog crijeva povezan s alkoholom.
Izvori: Pored već spomenutih, još su preporučljivi jetrica i naranče. Čovjek si može osigurati preporučenu količinu i putem multivitaminskih tableta koje sadrže folnu kiselinu.
Hodate li u svrhu tjelovježbe? Možda trebate: kalcij.
Ako ste uključeni u tjelovježbu poput hodanja, vožnje bicikla, plivanja, u tim se slučajevima ne ostvaruje dovoljan pritisak na kosti, kao što je to za vrijeme trčkaranja (jogginga) i zbog toga se ne može računati da će kosti dugoročno ostati čvrste. To se odnosi i na muškarce, ali posebno na žene. Ako čovjek ne dobiva dovoljno kalcija putem hrane, izlaz je u tome da ga uzima u umjerenim količinama putem dodataka. Ispitivanja ukazuju da mineral kalcij pomaže, ne samo u sprječavanju osteoporoze (od koje obolijevaju i muškarci), nego i u sprječavanju raka debelog crijeva i u snižavanju povišenog krvnog tlaka.
Izvori: Mlijeko i mliječni proizvodi.
Vitamin D
Upotrebljavate li sredstva za zaštitu kože od sunca? Možda trebate: vitamin D…
Razumno je primjenjivati ta sredstva, ali se mora povesti briga i o svojim kostima. S upotrebom tih zaštitnih preparata, gotovo se zaustavlja stvaranje vitamina D u koži. Bez dovoljno tog vitamina, čovjek ne može resorbirati dovoljno kalcija iz hrane, kako bi održavao kosti čvrstima i mišiće jakima. Međutim, ne mogu biti bezbrižni ni oni koji ne upotrebljavaju sredstva za zaštitu od sunca. To se odnosi na one koji žive u predjelima zemaljske kugle gdje nema dovoljno ultravioletnog, sunčevog svjetla za vrijeme zime.
Izvori: Razumno izlaganje sunčevom svjetlu. Ako postoji abnormalna nestašica tog svjetla, može pomoći i vitamin D u multivitaminskim preparatima uzetim u preporučenim dozama.
Željezo
Uzimate li željezo zbog umora? Možda trebate – pretragu krvi…
Preporučljivo je povremeno izmjeriti količinu željeza u krvi. Nedostatak željeza može dovesti do čitavog niza tegoba, posebno kod djece, tinejdžera i trudnica. Međutim, i suvišak željeza može biti opasan, pa nekontrolirano uzimanje tableta tog minerala, bez upute liječnika, nije dopušteno.
Izvori: Krto crveno meso, lisnato povrće, iznutrice i jetrica.