Autoimune bolesti jesu skupina poremećaja u kojima imunosni sustav tijela napada vlastite stanice, tkiva i organe. U normalnim uvjetima, imunosni sustav štiti tijelo od štetnih tvari, poput bakterija i virusa, prepoznajući ih kao strane. Međutim, kod osoba s autoimunim bolestima, imunosni sustav pogrešno prepoznaje vlastite stanice i organe kao strane te ih napada.
Autoimune bolesti mogu zahvatiti različite dijelove tijela i sustave organa. Ovo su samo neki primjeri.
Reumatoidni artritis
Kronična je upalna bolest koja najčešće utječe na zglobove, ali može utjecati i na druge organe. Imunosni sustav napada sinovijalnu membranu koja oblaže zglobove, što rezultira bolom, oticanjem i oštećenjem zglobova.
Sistemski lupus
Autoimuna je bolest koja može utjecati na različite dijelove tijela, uključujući kožu, zglobove, bubrege, srce, pluća i mozak. Simptomi mogu varirati, ali često uključuju umor, bolove u zglobovima, osip, kratak dah i poteškoće s bubrezima.
Celijakija
Kod ove bolesti imunosni sustav reagira na gluten, protein koji se nalazi u žitaricama poput pšenice, ječma i raži. Reakcija na gluten oštećuje sluznicu tankog crijeva i ometa apsorpciju hranjivih tvari.
Multipla skleroza
Imunosni sustav napada zaštitnu ovojnicu živčanih vlakana u središnjem živčanom sustavu. To može dovesti do različitih simptoma, uključujući probleme s vidom, gubitak ravnoteže, slabost mišića i probleme s pamćenjem i koncentracijom.
Važna je rana dijagnoza
Uzroci autoimunih bolesti nisu u potpunosti razumljivi, ali kombinacija genetskih, okolišnih i imunoloških čimbenika može doprinijeti njihovom razvoju. Liječenje autoimunih bolesti obično uključuje upotrebu lijekova koji kontroliraju imunosni odgovor, ublažavaju simptome i usporavaju napredovanje bolesti.
Vrlo je važno prepoznati prve znakove jer rana dijagnoza poboljšava kvalitetu života i smanjuje broj i težinu komplikacija.
Glavobolja, mračenje pred očima, nemogućnost koncentracije
Svi ti simptomi mogu ozbiljno narušiti kvalitetu života i lako se mogu povezati sa stresom i nedostatkom sna, ali oni su također simptom lupusa.
Akne, dermatitis, ekcem, leptirasti osip
Ako obični lijekovi i pripravci ne pomognu, obratite se liječniku. Ovi znakovi mogu biti uzrokovani hemolitičkom anemijom, psorijazom, sklerodermijom i drugim poremećajima.
Alergijska astma
Nije sigurno da je astma povezana s autoimunim bolestima, no mnoga su istraživanja pokazala da ta bolest ima autoimunu osnovu.
Umor ili hiperaktivnost
Najčešći su kod gotovo svih autoimunih bolesti i obično su glavni znak. Možda ćete primijetiti da vaše uobičajene aktivnosti oduzimaju mnogo energije ili da se više umarate nego što ste spavali.
Bol i slabost mišića, ukočenost
Slabost i bolovi u mišićima mogu otežati svakodnevne aktivnosti poput hodanja uz stepenice ili nošenja teških stvari. Ovi simptomi mogu dolaziti i prolaziti ili biti stalni, ali su znak koji ne treba zanemariti jer mogu biti uzrokovani autoimunim hepatitisom, Hashimotovim sindromom (poremećaj rada štitnjače), psorijazom, reumatoidnim artritisom i drugim bolestima.
Grčevi, nadutost, plinovi, proljev, zatvor
Probavni problemi mogu biti znak autoimunih bolesti poput celijakije, ulceroznog kolitisa, poremećaja rada štitnjače.
Promjena tjelesne mase
Neke autoimune bolesti utječu na štitnu žlijezdu koja kontrolira mnoge metaboličke procese u tijelu. Ako počne proizvoditi višak hormona ili premalo hormona, vidljivo je povećanje ili gubitak mase.
Utrnulost i trnci u rukama i nogama
To nisu ozbiljni simptomi ako se samo pojave i prođu te ne uzrokuju bol. No ako se počnu događati nekoliko puta tjedno i primijetite druge simptome, nemojte to ignorirati.
Gubitak kose
Ako imunosni sustav počne napadati folikule dlake, dolazi do gubitka kose. To se često događa kod sistemskog lupusa.
Povišena temperatura
Neobjašnjiva vrućica bez drugih simptoma često se ignorira. Međutim, to je jedan od najtežih simptoma za liječenje. Problem je u tome što groznica može biti povezana s mnogim bolestima, uključujući i one autoimune.
Napomena:
Nemojte paničariti ako primijetite bilo koji od navedenih simptoma. Postoje i drugi razlozi za njih, ali prvo što biste trebali učiniti, ako mislite da nešto nije u redu, jest konzultirati se s liječnikom.