‘MOVEMBER MOUSTACHE’ ZA MUŠKO ZDRAVLJE: Rak prostate smrtonosna je bolest koja nema simptome

Pixabay

Međunarodni dan muškaraca obilježava se 19. studenoga od 1999. godine. Cilj njegova obilježavanja je podizanje svijesti o malignim bolestima koje sve češće pogađaju muškarce, ali i unapređenje statusa muškaraca u društvu.

Također, nastoji se promovirati jednakost spolova, unaprijediti muško-ženski odnosi, ukazati na mušku diskriminaciju u svakodnevnom životu te pokazati da muškarci mogu biti pozitivan uzor mladima.

Više od 80 zemalja obilježava ovaj dan. U Hrvatskoj ne postoji praksa obilježavanja Međunarodnog dana muškaraca, ali je posljednjih godina prilično popularan postao Movember.


Ta riječ spoj je engleske umanjenice za riječ brkovi (moustache) i riječi novembar (studeni). Obilježava se cijeli mjesec te se muškarci potiču na puštanje brkova u znak podizanja svijesti o malignim bolestima koje pogađaju muškarce, kao što je rak prostate. Osim pod nazivom Movember, studeni je poznat i pod nazivom No-shave November (nebrijanje).

Karcinom prostate spada u najčešće maligne tumore muškaraca. Njegova učestalost raste s dobi, a dokazana je i obiteljska i rasna sklonost. Važno je naglasiti da karcinomi prostate nemaju nikakvog specifičnog simptoma te da se svi problemi s mokrenjem, koji se viđaju kod dobroćudnog povećanja, mogu naći i kod karcinoma.



Prvi korak u postavljanju ispravne dijagnoze je razgovor s liječnikom specijalistom urologom, koji će već na temelju anamneze odrediti potrebne pretrage.

Rektalni pregled ili pipanje prostate nezaobilazan je korak u lancu dijagnostičkih postupaka.

Nema mjesta sramu

Na temelju toga moguće je otprilike odrediti veličinu prostate, njezinu konzistenciju i bolnost.

Prostata specifični antigen dokazuje se iz krvi. Riječ je o proteinu koji luči isključivo prostata. Različite bolesti prostate mogu uzrokovati povišenje PSA, a to su dobroćudno povećanje, upala i karcinom. Nalaz povišenog PSA ne mora automatski značiti da je riječ o karcinomu. Istovremeno vrijednosti PSA unutar granica ne isključuju 100 posto karcinom, tako da je ovaj nalaz potrebno uvijek nadopuniti digitorektalnim pregledom i po potrebi transrektalnim ultrazvukom.

Transrektalnim ultrazvukom moguće je preciznije odrediti veličinu prostate, kao i nepravilnosti u njezinoj strukturi koje mogu govoriti u prilog karcinomu ili upali. U odnosu na standardni ultrazvuk koji se obavlja sondom na koži bolesnika, rektalna sonda nalazi se direktno na prostati, što omogućuje bolju rezoluciju patoloških promjena.

Ako postoji sumnja na karcinom prostate, urolog će preporučiti biopsiju. Posebnom iglom pod kontrolom transrektalnog ultrazvuka uzet će se više komadića tkiva prostate, koji će se podvrgnuti mikroskopskoj analizi. S obzirom na to da se biopsija izvodi kroz debelo crijevo, postoji rizik od infekcije i pojave krvi u stolici ili mokraći. Da bi minimalizirali taj rizik, treba pripremiti bolesnika čišćenjem crijeva i davanjem antibiotika. Nakon biopsije potrebno je mirovati. Važno je napomenuti da je strah od širenja tumorskih stanica tijekom biopsije neopravdan. Niti jedno istraživanje, provedeno do sada, nije potvrdilo tu bojazan.

Primarijus dr. Dalibor Čičin-Šain, urolog iz poliklinike Uro-centar, kaže da se, prema istraživanju, Hrvatska u EU-u nalazi na 5. mjestu umrlih od malignih bolesti. Najčešće dijagnosticiran kod muškaraca i kod žena je karcinom debelog crijeva, a najčešća smrtnost kod oba spola je karcinom pluća. Ako govorimo samo o muškarcima, onda je najčešće dijagnosticiran karcinom prostate.

Obratite pažnju

“U dobi između 45 i 50 treba već obratiti pažnju na svoju prostatu, pogotovo ako u obitelji postoji anamneza da je netko obolio od karcinoma prostate”, rekao je Čičin-Šain.

Rak prostate najčešća je maligna bolest kod muškaraca kojoj pojavnost raste sa starijom životnom dobi.

“Treba reći da se on ne javlja ekskluzivno u starijoj životnoj dobi jer se može javljati i kod muškaraca u srednjoj životnoj dobi. Rak prostate nema posebnih simptoma, njegov uzrok ne znamo, kao što ne znamo za većinu malignih tumora. Znamo za neke faktore koji tome predisponiraju, kao kronična upala prostate, obiteljska sklonost među muškim članovima obitelji”, objašnjava Čičin-Šain.

Nastavlja kako se karcinom prostate neće sam javiti, već njega treba tražiti. Kako bi ga se dijagnosticiralo, prvo i najjednostavnije je javiti se na pregled urologu, a ne čekati da se pojave nekakvi simptomi.

“Kao što žene jedanput godišnje idu raditi Papa test, muškarci bi trebali jedanput godišnje obaviti pregled prostate kod urologa”, upozorava primarijus Čičin-Šain.

Objašnjava kako postoji bojazan i neugoda kod pregleda prostate jer se prostata opipava prstom, no, kako kaže, tajj pregled ne mora biti neugodan, a pogotovo ne mora biti bolan.

“Za urologa će biti vrlo važno da se uvjeri kakve je veličine prostata, da se uvjeri u bolnost i napose da vidi da nema nekih sumnjivih čvorića. No taj pregled nije sve, njega treba nadopuniti pretragom krvi koja se zove PSA koji je specifičan za prostatu. Nažalost, on nije specifičan za karcinom prostate jer on bude povišen kod velikih prostata, kod bolesnika koji imaju upalu prostate i kod bolesnika koji imaju karcinom prostate”, kaže Čičin-Šain.

Upozorava da je u svemu vrlo važna rana dijagnoza prostate, nastoji se uhvatiti rak koji je lokaliziran isključivo u prostati.

“U svim sumnjivim slučajevima obavljaju se dodatne pretrage za tumore testisa jer prvo i najvažnije je samopregled. Dakle, potrebno je tijekom tuširanja napraviti samopregled.”

Stopostotno izlječenje

“Testisi moraju biti glatki, testisi moraju biti bezbolni. Bilo kakav sumnjiv čvorić alarm je koji bi vas trebao potaknuti da se javite na pregled urologu”, upozorava te dodaje da su tumori testisa jedini među malignim tumorima koji se daju 100 posto izliječiti, ali pod uvjetom da su dijagnosticirani u prvoj fazi.

“11. mjesec je obično mjesec koji je posvećen zdravlju muškaraca, zdravlju prostate i osvještavanju muškaraca o važnosti pregleda prostate i testisa”, podsjeća primarijus te apelira na muškarce da tu svoju akciju ne ograniče samo na 11. mjesec.

“Važna je rana dijagnoza. Ne smijemo se uspavati, ne smijemo dopustiti da tumor polagano raste jer je onda terapija kompliciranija, zahtjevnija za bolesnika, a rezultati lošiji”, zaključuje Čičin-Šain.

Movember Foundation globalna je humanitarna zaklada s ciljem očuvanja zdravlja muškaraca i borbe protiv zloćudnih bolesti, posebice raka prostate i testisa.

Sve je počelo 2003. u Australiji, a tijekom godina djelovanja milijuni ljudi su se pridružili pokretu za zdravlje muškaraca.

U Hrvatskoj postoji i Facebook-stranica Movember Croatia – hrvatska mreža za prikupljanje novca za Movember Foundation. Više o samoj stranici i o tome čime se bavi rekao nam je jedan od njezinih pokretača, Damir Kovačić.

“Facebook-stranicu vodi dvoje ljudi, koji su s različitih strana pristupili Movemberu. Nismo se ranije poznavali pa smo se tako upoznali i dogovorili da napravimo stranicu i globalni izazov, Movember Croatia, krajem 2015. godine, kako bismo uključili sve zainteresirane u Hrvatskoj, ili pojedince ili timove. Facebook-stranica bila je zamišljena upravo tako, kao središnje mjesto hrvatske ekipe ili pojedinaca, kako bi se inicijativa brže širila. To obavljamo volonterski jer smo godinama aktivno sudjelovali u Movemberu prikupljajući novac preko platforme Movember. U Hrvatskoj ne postoji jedno mjesto kako bi prikupljeni novac ostao u Hrvatskoj, nekoj udruzi, kao što je Hrvatska liga protiv raka ili slično. Ima nekih pojedinačnih inicijativa, popu DM-ove, tu i tamo i neke druge inicijative, poput studenata Sveučilišta u Rijeci”, rekao nam je na početku Kovačić.

Pad interesa

Nastavlja da je nekad bilo nešto više timova, ali je posljednjih godina odaziv manji te se, nažalost, tome ne može više posvetiti.

“Ja već 10 godina sudjelujem, imam i tim Ericsson Nikola Tesla, koji sudjeluje u challenge Movember Croatia i challenge Ericsson koji uključuje timove iz Ericssonovih kompanija. Sav prikupljeni novac ostaje platformi Movember koja onda ulaže u programe, prevencije itd. To je potpuno transparentno i točno se vidi kamo je koliko otišlo, u koju zemlju, na koji program”, opisuje Kovačić. Dodaje kako ima osjećaj da ljudi baš nisu naklonjeni ovakvim angažmanima, traženju donacije za uzgajanje brka i slično, iako je platforma slična drugim društvenim mrežama.

“Znam mnogo ljudi koji puštaju brkove tijekom studenoga, šireći svijest o raku prostate ili suicidu, ali nemaju volju otići korak dalje, iako je cijela stvar zabavna -premda je tema itekako ozbiljna. Možda bi bili motiviraniji da eventualno novac koji prikupe ostane u Hrvatskoj – no za to je potreban dogovor sa službenim Movember pokretom ili da postoji hrvatska udruga koja bi na sličan način okupljala ljude i timove”, mišljenja je Kovačić.

Zaključuje kako im je inicijalna želja bila i da Hrvatsku dovedu na globalnu Movember kartu pa da postoji i službene Movember hrvatska stranica, ali smo jednostavno premali.

Facebook Comments

Loading...
DIJELI