Nije lijek protiv raka, ali pomaže oboljelima, ne liječi prehladu, ali skraćuje njeno trajanje!

Vitamin C ili askorbinska kiselina je vitamin topljiv u vodi, a prisutan je u svježem voću i povrću. On je jedan od najispitivanijih i najviše opisanih vitamina i prvi sintetski dobiveni vitamin. Sudjeluje kao reducens u brojnim biološkim procesima. Važan je za sintezu kolagana i karnitina, te za metabolizam masnih kiselina. Najjači je antioksidans među vitaminima topljivim u vodi

Vitamin C jedan je od najpopularnijih vitamina jer gotovo da nema osobe koja ne zna koliko je važan za ljudski organizam, prvenstveno u obrani organizma od viroza, kroničnog umora, grlobolja te pomoći u bržem zaraštavanju rana i sl. Vitamin je to koji je topljiv u vodi. Prisutan je u svježem voću i povrću. Vitamin C jedan je od najviše istraživanih i najviše opisanih vitamina te ujedno i prvi sintetski dobiveni vitamin. Sudjeluje kao reducens u brojnim biološkim procesima. Važan je za sintezu kolagena i karnitina, te bitan za metabolizam masnih kiselina.

Najjači je antioksidans među vitaminima topljivim u vodi. Vitamin C neophodan je za sintezu kolagena – vlaknaste bjelančevine koja učvršćuje mišiće i krvne žile, ali je i sastavni dio kože, tetiva, kostiju, hrskavice i zubi. Poznato je da nedostatak vitamina C uzrokuje skorbut, bolesti koja nastaje zbog njegovog nedostatka. Također, velika je uloga vitamina C u stvaranju kolagena značajnog za razvoj i regeneraciju tkiva, krvnih žila, kostiju i zuba.

Važno je znati da vitamin C povećava otpornost organizma prema virusnim i bakterijskim infekcijama, uključujući i alergije, učinkovit je kod bolesti dišnih puteva i još niz drugih bolesti. Nedovoljan unos vitamina C može dovesti do avitaminoze, što se najčešće događa kod djece, alkoholičara i starijih osoba. Izraziti nedostatak tog vitamina dovodi do bolesti, koja se zove skorbut. Patogenetska podloga skorbuta obuhvaća nemogućnost stvaranja kolagena. Najznačajnije se promjene zbivaju na kostima i u krvnim kapilarama – kosti postaju lomljive, zglobovi otiču. Zubi postaju klimavi, a zubno meso je otečeno i krvari. Česta popratna pojava skorbuta je hipokromna anemija.

Pomaže zdravo mršavljenje



Vitamin C bi mogao biti neobično dobro sredstvo protiv virusnih infekcija kao što su sindrom kroničnog umora, hepatitis i različite vrste herpesa, pa čak i kod AIDS-a. Ne doprinosi mršavljenju, ali može pomoći tako što ukoliko koristimo razne redukcijske dijete ili samo smanjimo kalorijski unos za određeni broj kalorija i uz to koristimo tjelovježbu, dolazi do izgaranja masnoća, ali u tom čitavom procesu dolazi i do oslobađanja toksina. Vitamin C potpomaže zdravo mršavljenje tako što sprječava oksidaciju i štiti organizam od toksina. Na kraju, vitamin C potpomaže i jetru, da izdrži veće napore uzrokovane većim brojem slobodnih radikala oslobođenih tijekom gubitka težine.

Mnogi znanstvenici preporučuju uporabu velikih doza askorbinske kiseline, čak i preventivno, za zdraviji život. No, ne treba pretjerivati, jer prevelike doze mogu dovesti do stvaranja bubrežnih kamenaca. Veću potrebu za vitaminom C imaju trudnice, dojilje, rekonvalescenti (osobe koje su u fazi oporavka od bolesti, ozljeda i sl.), osobe starije životne dobi, sportaši, te osobe koje su pod intenzivnijim tjelesnim i psihičkim opterećenjem. Pomanjkanja vitamina C mogu se očitovati kao: pucanje kapilara i stvaranje ugrušaka, oslabljenje zubne cakline (dentina), sporije zarastanje rana i fraktura, krvarenja iz nosa, smanjenu otpornost prema infekcijama, umor, te želučano-crijevni poremećaji i gubitak teka. Kako se to ne bi dogodilo, preporučuju se namirnice koje su izvor vitamina C: daleko najviše vitamina C sadrži šipak (1000mg vit C/100g), a potom crni ribiz, peršin, paprika, brokula, kupus, kivi, cvjetača, limun i naranča.

Askorbinska kiselina je ketolakton sa šest ugljikovih atoma pa je po strukturi jako slična glukozi. U organizmu se reverzibilno oksidira do dehidroaskorbinske kiseline, koja posjeduje potpunu vitaminsku aktivnost. To je bijeli kristalni prah, bez mirisa, kiselog okusa i osjetljiv na svjetlost. Lako se otapa u vodi i u alkoholu, te je praktički netopljiv u kloroformu i eteru. Izuzetno je nestabilna i lako gubi svojstva skladištenjem i prokuhavanjem. Podložna je oksidaciji, posebno na zraku i pod utjecajem alkalija, željeza i bakra. Najbogatiji izvor vitamina C su raznoliko voće i povrće. To su prije svega agrumi (naranče, mandarine, limun), šipak, višnja, crni ribiz, lisnato povrće, kupus, krumpir, paprika i dr. U mlijeku i životinjskim tkivima se nalazi malo vitamina C. Preporučene dnevne količine (RDA) za odraslu zdravu osobu iznosi 75-90 mg, dok se u terapiji koriste i znatno veće doze.

Od vremena kada je prvi put određivana optimalna doza vitamina C, znanost je naučila mnogo toga. Za prevenciju bolesti potreban je pun gram, odnosno 1000 mg, što je 13 puta više od preporučene doze. Šezdeset mg vitamina C je sasvim dovoljno za sprječavanje pojave skorbuta i krvarenja desni. U prošlosti je konsenzus od maksimalnih 300 mg vitamina C postignut prema pretpostavci da toksična doza mora biti u nekom omjeru s najmanjom potrebnom količinom askorbinske kiseline. Posljedica takvog zaključka je nosila za sobom rijetko ispitivanje utjecaja većih doza. Međutim, u posljednja dva desetljeća stvari su se promijenile, pa je i 1000 mg ispravno. A stvarna doza vitamina C je mnogo veća od službeno određene količine.

Sprječava slabljenje imunološkog sustava

Vitamin C potiče rad našeg imunološkog sustava i ubija bakterije. Ako ga ima dovoljno, gotovo sve stanice u našem organizmu dobiju potporu od ovog vitamina, ali najveću korist imaju interferon, antitijela i bijela krvna tjelešca (leukociti), koja tijekom bolesti gube vitamin C. Moguće je uspješno liječenje furunkuloze, koja se manifestira kao ružna kožna infekcija koja kao rezultat ima brojne čireve po koži. Vitamin C je uspješan u slučaju kada imamo infekcijom narušena bijela krvna tjelešca. Davan po jedan gram, vitamina C bi posve očistilo kožu. Trkači maratona s jednim gramom dnevno vitamina C mogu izbjeći infekcije gornjih dišnih puteva koje obično nastupaju nakon natjecanja.

Kod virusnih infekcija postoji pravilo tolerancije crijeva koju je razvio Robert F. Cathcart. Što je veća tolerancija crijeva to više vitamina C možemo podnijeti. Kad organizam otkrije da ima previše vitamina C, crijeva se opuste i izazovu privremeni proljev, a što je bolest ozbiljnija, tolerancija je veća. Kod težih slučajeva mononukleoze, hepatitisa ili AIDS-a, pacijenti tijekom dana mogu uzeti više od 50 grama C vitamina bez izazivanja proljeva.

Davanje velikih doza vitamina C intravenozno u praksu je uveo Fred Klenner koji je eksperimentirao s mega dozama vitamina C i tako liječio poliomijelitis kod osoba oboljelih od AIDS-a. Ne radi se o posebnoj terapiji protiv AIDS-a, ali se pokazalo u laboratorijskim stručnim istraživanjima da C vitamin blokira razmnožavanje virusa u staničnim kulturama i sprječava slabljenje imunološkog sustava. Vitamin C može služiti i za vanjsku primjenu kod liječenja Kaposijevih lezija kao česte komplikacije osoba sa HIV virusom. Manje doze od 100 grama za oboljele od AIDS-a-a nisu toliko djelotvorne.

Vitamin C se jednako bori i protiv bakterijskih infekcija. Imunološki sustav pruža dobar odgovor na C vitamin, što je dobro, jer je ponekad teško razlučiti virusne ili bakterijske upale pluća ili bronhitisa. C vitamin se dobro nosi s neugodnim infekcijama dišnih putova. Kod akutnog i infektivnog napada, ako imunološki sustav neometano radi, pobijedit će oba izazova. Upravo bi tu strategiju trebali koristiti kod prvih znakova pojave neke bolesti, svejedno radilo se o virusnoj ili bakterijskoj infekciji. Terapiju treba podupirati s cinkom, vitaminom A i bioflavonoidima.

Dokazi iz više od dvadeset istraživanja govore u prilog tvrdnji o smanjivanju jačine simptoma prehlade. No, vitamin C ne liječi prehladu. Jedan gram dnevno vitamina C može skratiti trajanje prehlade za oko 20 posto, ako se doze povećaju do 6 grama vitamin C se pokazuje nešto djelotvorniji u smanjivanju simptoma prehlade i skraćivanju trajanja. Vitamin C u dnevnim količinama od jednog grama počinje djelovati kao antihistaminik. No, međutim rezultati konzumiranja vitamina C u smislu manjih alergijskih reakcija ne moraju se primjećivati tjednima. Više od sedam istraživanja ukazuju, da dnevne doze od 1-2 grama vitamina C poboljšavaju funkciju pluća i smanjuju opasnost od asmatičnog napada. Jednaka količina prema dvostruko slijepoj provjeri, štiti bronhijske puteve i pluća od niske temperature, peludne groznice i smoga. Dva grama vitamina C dnevno kod skupine djece i adolescenata posve su uklonila astmu izazvanu tjelesnim naporom.

Mnogi vitamin C smatraju najsnažnijim antikancerogenim vitaminom. Vitamin C je u ovom području medicine postao slavan, zbog sprječavanja stvaranja nitrosamina, kancerogene tvari. Nitrosamin se u tijelu stvara od nitrata, koji se nalaze u prerađenim mesnim namirnicama, duhanu, ali i u prirodnim želučanim izlučevinama. Djelovanje vitamina C ovdje doprinosi sprječavanju nastanka raka u želucu i gastrointestinalnom sustavu. Gram ili više askorbata dnevno smanjuje opasnost od raka želuca i predtumorskih lezija. Vitamin C štiti od raka dojke. cervikalnog raka te predtumorskih promjena stanica (cervikalna displazija).

Pomoć i najtežim pacijentima

Nedovoljna konzumacija ovog vitamina povećava opasnost od raka gušterače, dok optimalna doza smanjuje tu opasnost. Osamdeset i osam populacijskih studija je pokazalo, da vitaminom C možemo preventivno djelovati kod sljedećih malignih bolesti: rak debelog crijeva, rak mokraćnog mjehura, rak endometrija i raka jednjaka. Kod osoba s karcinomom u završnoj fazi vitamina C podiže kvalitetu preostalog života i produljuje ga. Rađeno je istraživanje na 100 ljudi u završnoj fazi te opake bolesti s količinom od 10 grama dnevno. Preživjeli su četiri puta dulje od očekivanog, a nakon samo 5 dana terapije pacijenti su izjavljivali, da se osjećaju bolje, jače i prisebnije, a također im se poboljšao i tek. Brojne studije potvrđuju isto za višegramske doze C vitamina.

Vitamin C nije lijek protiv raka, ali pomaže tijelu svojim omatanjem u tkiva na način da štiti zdrave stanice, pa se kancerogene stanice teže šire preko zdravog tkiva. Dokazano je da vitaminom C možemo smanjiti posljedice konvencionalnih terapija protiv raka (kirurški zahvati, zračenje i kemoterapija) koje destruktivno djeluju na askorbate. Askorbinska kiselina već u dozi od 40 grama pojačava pozitivno djelovanje kemoterapije, a smanjuje one negativne popratne pojave kemoterapije, kao što je opadanje kose. Mala količina vitamina C u tkivima predstavlja stvarnu opasnost od srčanih bolesti.

Sprječava pretvorbu masnoća u aterosklerotične naslage, te oksidaciju lipoproteina male gustoće. Izvedeno je istraživanje na pušačima koji su dnevno uzimali 1 gram vitamina C kojim je dokazana smanjena oksidacija LDL kolesterola. Druga studija ukazuje da je debljina stijenke vratnih karotidnih arterija najveća kod osoba, koje konzumiraju male količine vitamina C, vitamina E i karotenoida. Vitamin E i beta-karoten usporavaju oksidaciju LDL-kolesterola, a potom ju vitamin C posve sprječava. Gram vitamina C ima dvostruko veći antioksidacijski potencijal od čaše crnog vina, međutim vitamin C ne dijeli loša svojstva alkohola u trošenju mineralnih zaliha i nadražaja jetre. Dokazano je, da velika konzumirana količina askorbinske kiseline povećava koncentraciju dobrog HDL-kolesterola, oblika koji štiti arterije. Kada se dnevno koristi u dozi od dva grama primjećuje se smanjenje broja spazma (stezanja) arterija kod oboljelih od srčanih bolesti.

Kako bi se odgovorilo na pitanje djelotvornosti vitamina C, kardiolozi su 119-orici pacijenata, nad kojima je bio učinjen angioplastični zahvat, davali po 500 mg C vitamina dnevno. Uobičajeno je, da zbog ponovnog začepljenja krvnih žila jedna trećina takvih pacijenata bude ponovno podvrgnuta istom operativnom zahvatu, no međutim samo je 14 posto pacijenata moralo ponoviti zahvat.

Dobro je znati – Albert Szent-Györgyi

Albert Szent-Györgyi bio je mađarski plemić, punog imena Albert Szent-Györgyi de Nagyrápolt. Njegova obitelj dobila je plemstvo 1608. godine, a bila je vezana uz posjed Nagyrápolt u Transilvaniji (danas na području Rumunjske). Počeo je studirati medicinu na Sveučilištu u Budimpešti. Studij je prekinuo 1914. (Prvi svjetski rat) kako bi služio u vojsci kao bolničar. Godine 1916. pušten je iz vojske nakon što je ranjen u ruku. Diplomirao je medicinu 1917. godine.

Poslije rata počeo je svoju istraživačku karijeru u Pressburgu (mađarski: Pozsony, današnja Bratislava). Kada je grad u siječnju 1919. postao dio Čehoslovačke, napustio je grad zajedno s dijelom mađarske populacije. Nekoliko je puta mijenjao sveučilišta sljedećih nekoliko godina, da bi se skrasio na Sveučilištu u Groningenu, gdje je svoj rad usmjerio na kemiju staničnog disanja. Zbog svog rada na izoliranju onoga što se tada zvalo “heksuronska kiselina” iz tkiva nadbubrežne žlijezde, dobio je doktorat na Sveučilištu Cambridge 1927. godine. Godine 1931. prihvatio je posao na Sveučilištu u Szegedu, gdje je sa svojim suradnikom (Joseph Svirbely) otkrio da je “heksauronska kiselina” koju je izolirao 1920-ih, u stvari vitamin C (L-enantiomer askorbinske kiseline) i opisao njenu anti-skorbutnu aktivnost. Pronašao ga je, između ostalog, u paprici. Vitamin C (askorbinska kiselina) postao je prvi vitamin koji se mogao umjetno sintetizirati. Za to vrijeme također je i otkrio fumarnu kiselinu i ostale korake u procesu koji će kasnije postati poznat kao Krebsov ciklus.

Godine 1937. dobio je Nobelovu nagradu za svoja otkrića u vezi s procesima biološkog izgaranja s posebnim naglaskom na vitamin C i katalizu fumarne kiseline. Godine 1938. počeo je rad na biofizici mišića. Otkrio je da mišići sadrže aktin koji u kombinaciji s proteinom miozinom i izvorom energije (ATP-om) kontrahira mišićna vlakna.

Nakon rata, 1947. godine, emigrirao je u SAD, gdje je nastavio svoj rad kao ravnatelj Instituta za istraživanje mišića u Woods Holeu; ondje je istraživao stanični rast i kancerogenezu. Napisao je velik broj znanstvenih radova i knjiga; najpoznatija je „Ludi majmun“ („The Crazy Ape“), 1970. godine.

Facebook Comments

loading...
Loading...
DIJELI