Tijekom lipnja i srpnja temperature zraka dosezale su opasne visine, ali preživjeli smo jedan, drugi, pa i treći toplinski val.
Pritom je bilo važno voditi se nekim općim pravilima zaštite koje je predlagalo Ravnateljstvo civilne zaštite, a koja se u konačnici odnose na izbjegavanje boravka na direktnom suncu od 10 do 17 sati, ali i ispijanje dovoljnih količina tekućine i izbjegavanje konzumacije gaziranih ili visokokaloričnih napitaka koji sadrže alkohol, kofein i šećer.
No, to su ujedno jedina pravila Ravnateljstva koja se odnose na prehranu tijekom ljetnih mjeseci pa smo se obratili stručnjacima Hrvatskog akademskog centra primijenjenog nutricionizma (HACPN) za poneke savjete.
Pod tim nazivom naime ujedinjeni su stručnjaci iz područja nutricionizma, agronomije, fitofarmacije, medicine, psihologije, kineziologije i gastroenologije u cilju cjelovitog pristupa prehrani i zdravlju te osobnom razvoju u cijelosti. Osnovni cilj Udruge je ujediniti sve one koji se bave nutricionizmom te svim srodnim i komplementarnim djelatnostima i time stvoriti jedinstveni i složni milje koji će omogućiti promicanje, razvitak i unaprjeđenje prehrambene svijesti, prevencije razvoja bolesti i kvalitete života pojedinca i društva u cijelosti.
Magistrica nutricionizma, Mirna Đurđević ponudila je korisne savjete, ali i razbila neke od najčešćih mitova u vezi s prehranom, posebice onom ljeti.
Pokušali smo dakako doći i do odgovora na pitanje o konzumaciji hrane na različitim svečanostima kojih je ljeti veliki broj.
“Tijekom ljetnih vrućina najvažnije je voditi brigu o hidraciji. Adekvatna hidriranost važna je tijekom cijele godine, ali ljeti, zbog većeg gubitka vode putem znojenja, posebno naglašavamo važnost vode u organizmu. Manjak vode u tijelu može uzrokovati umor, manjak koncentracije, konstipaciju… Najjednostavniji savjet za održavanje adekvatne hidracije je uvijek imati sa sobom bocu vode ili na radnom mjestu čašu vode koja će vas podsjećati da trebate istu piti”, rekla je pa dodala da ne treba zanemariti i unos vode putem hrane.
“Jedan od razloga zašto se preporučuje jesti sezonsko voće i povrće je i taj što priroda najbolje zna što nam najviše treba. Tako je ljetno voće i povrće poput lubenice, dinje, krastavaca, tikvica, rajčice izrazito bogato vodom. Žuto, narančasto i crveno voće i povrće koje dozrijeva u ljetnim mjesecima bogato je pigmentima karotenoidima. Karotenoidi imaju snažno antioksidacijsko djelovanje i pomažu u regeneraciji oštećenja nastalih u organizmu, u ljetnim mjesecima to se posebno odnosi na oštećenja izazvana izlaganjem suncu. Voda, voćne i povrtne salate, juhe i variva najbolji su izvor tekućine”, tvrdi.
“Osim unosa vode, ljeti treba voditi veću brigu o sigurnosti hrane koju unosimo. Visoke temperature pogodne su za razvoj mikroorganizama koji na hrani uzrokuju kvarenje. Vodite brigu o tome da hrana mora biti potpuno termički obrađena, pripremajte ju neposredno prije konzumacije, a onu koju nećete jesti odmah, što prije ohladite i čuvajte u hladnjaku. Prilikom pripreme odvojite sirovu i termički obrađenu hranu, izbjegavajte restorane sumnjive higijene”, govori Đurđević.
S druge strane, u ljetnim mjesecima, opće je vjerovanje, konzumiramo daleko manje hrane nego što to činimo u recimo zimskim mjesecima. No, to sa sobom donosi drugi problem. Budući da ljeti zbog vrućine ne jedemo konkretno preko dana, navodno sve to nastojimo vratiti u vrijeme večere koja zna biti preobilna, no ova magistrica ne pronalazi potvrdu takve teze, ali nam predlaže ideju za idealan ljetni obrok bez obzira na to kada ga konzumirali.
“Salata bogata povrćem, izvorom ugljikohidrata (mahunarke, pseudožitarice, integralni kruh ili dvopek) i proteina osigurat će nam potrebnu tekućinu, a proteini i vlakna držat će nas sitima”, tvrdi.
U brojnim tekstovima o ljetnoj prehrani nerijetko se spominju namirnice koje pomažu prilikom regulacije temperature. Začudo, na popisu se našla i ljuta hrana, kakve su papričice, pa smo s našom stručnjakinjom provjerili istinitost toga.
“Voda je zaslužna za termoregulaciju zbog čega je adekvatna hidriranost zaista najvažnija. Naše tijelo pokušava održati temperaturu relativno konstantnom. Iz toga proizlazi pretpostavka da, ako pijemo hladno piće, naše će tijelo zadržavati toplinu kako bi održalo temperaturu, a vruće piće poput čaja djelovat će suprotno i poticati oslobađanje topline. Ova teorija vrijedi za suhe klime pa je tako ispijanje vrućeg čaja dio kulture naroda poput Beduina. Naša klima je vlažnija, što mijenja situaciju. Tijelo se hladi isparavanjem znoja na koži, stoga želimo spriječiti pretjerano znojenje i kapanje znoja. Kako bi znojenje bilo efikasno, želimo usporiti oslobađanje topline iz tijela što ćemo postići hladnim pićem”, govori.
“Također je poznato da ljudi koji žive u toplijim dijelovima svijeta jedu jako začinjenu hranu. Postoji više teorija o tome zašto je to tako. Jedna od teorija je da se u prošlosti tako pokušavala očuvati mikrobiološka sigurnost hrane, dok je druga da nas spojevi prisutni u začinima mogu “rashladiti”. Obje teorije nemaju dovoljno znanstveno uporište da bismo upotrijebili npr. ljutu papričicu u te svrhe”, zaključuje.
U narodnom vjerovanju postoji “zdrava” hrana i ona manje zdrava. U skupinu one potonje spada i crveno meso, ali i različite kombinacije tradicionalnih jela kakva se recimo poslužuju na različitim svečanostima kakva je svadba. Upravo je takvih slavlja najviše ljeti pa smo provjerili što je ono što se na tim događanjima “oprašta”, a što se svakako ne preporučuje.
Đurđević prvotno pobija takvo razmišljanje.
“Zbog porasta broja ljudi koji imaju loš odnos prema hrani i hranjenju, dužni smo promovirati zdrav stav prema prehrani u kojem nema mjesta demoniziranju određene hrane niti govora o supernamirnicama. Također je važno da nam hrana nije potrebna samo fiziološki nego je ona i socijalan i psihološki čimbenik naših života zbog čega se, u korist zdravog odnosa prema njoj, ne zabranjuje i ne komentira hrana koju ćemo konzumirati jednom ili dva puta na mjesec, poput hrane na svadbama. Sve je dozvoljeno”, rekla je.
Što se pak tiče crvenog mesa, neka je generalna preporuka za unos do dva puta na tjedan. Ta preporuka ne mijenja se tijekom ljetnih mjeseci jer je crveno meso izvor važnih nutrijenata poput proteina i željeza, zaključuje.
“Ono na što treba obratiti pozornost je masna hrana. Masnoće imaju najveći termički efekt, što znači da se probavljanjem masne hrane oslobađa najviše topline”, ističe.
U konačnici, sve se svodi na uživanje u svemu, ali bez nekog pretjerivanja. Shodno tomu, isti princip odnosi se i na konzumaciju alkohola u ljetnim mjesecima. Naposljetku, upravo tada održavaju se razni festivali, koncerti i druga događanja na kojima su najčešće ispijana alkoholna pića.
“Alkohol je diuretik i opet se vraćamo na važnost hidracije. Alkohol potiče izlučivanje vode iz tijela, stoga bi bilo dobro voditi brigu o hidraciji ako planiramo piti veće količine alkohola”, zaključuje Đurđević.