PROLJEĆE U PRIRODI NJIMA JE ZABRANJENO: Piknik na livadi ili izlet po travnatim brežuljcima alergičarima su noćna mora za oči, nos i grlo

Topli proljetni dani jednostavno privlače da ih provedete u prirodi. Probuđene biljke očaravaju svojim mirisima, unose u nas neku toplinu i rađaju novu životnu ljepotu, ali dok si neki mogu priuštiti prepuštanje svoj toj idili, ima i onih kojima je to samo puka želja.

Upravo mjesec svibanj stvara velike probleme ljudima koji su alergični na trave. Piknik na livadi ili izlet po travnatim brežuljcima može im zvučati kao odlična ideja, ali njima su zabranjeni jer u protivnom to ne postaje uživanje, nego noćna mora za oči, nos i grlo.

Osim trava, u obalnom dijelu Hrvatske bude se masline koje su u svibnju najjače, a tu su i koprive, borovi i hrast kao jaki alergeni. Alergičarima u svibnju muke zadaju i breza, čempres, grab, jasen, pitomi kesten, platane i vrba.


Izbjegavajte alergene

U Europi je pelud najčešći uzrok alergijskih bolesti dišnog sustava i jedan od najsnažnijih prirodnih alergena. Učestalost peludnih alergija u Europi je 40 posto. U zraku ga je gotovo nemoguće izbjeći. Kada dođe u dodir s vlažnom sredinom, poput sluznice našeg dišnog sustava, pelud otpušta niz kemijskih alergogenih spojeva (njih čak 52), kažu iz Službe za zdravstvenu ekologiju Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

S obzirom na to da pelud ne poznaje granice država, Europa je podijeljena na pet vegetacijskih regija prema rasprostranjenosti peludi pojedinih biljaka koje su od alergološkog značaja: Arktik, gdje prevladava pelud breze, središnji dio, gdje prevladava pelud drveća listopadnih šuma, breze i trava, istočni dio, gdje je značajan utjecaj peludi trava te korova poput ambrozije i pelina, Mediteran na kojem prevladava pelud biljaka iz roda Parietaria (štirenica), maslinova drveća, trava i čempresa te planinski dio za koji je značajna pelud trave. Hrvatska je pozicionirana na križanju srednje i istočne Europe te Mediterana od kojih je odvojena Dinarskim gorjem. Stoga, za različite dijelove Hrvatske postoje drugačiji peludni kalendari.



Foto: Pixabay

Za alergije postoje mnogi lijekovi, no oni djeluju samo na simptome te ne rješavaju problem alergija trajno. Zato je najbolje rješenje izbjegavati alergen u najvećoj mogućoj mjeri: pratiti biometeorološku prognozu te peludni kalendar, ne izlaziti iz kuće te izbjegavati provjetravati odjeću i posteljinu u vrijeme najviše koncentracije peludi (između 5 i 10 sati). Praktično je nakon dolaska izvana promijeniti odjeću i istuširati se kako bi se odstranila pelud. Prozračivanje prostora preporučuje se nakon kiše. Također, potrebno je i redovito održavanje klima-uređaja.

Iako se u doba pandemije Covida-19 može činiti kako će biti samo teže nositi se sa simptomima alergije, neke preporuke za sprečavanje širenja infekcije mogu također pomoći i kod simptoma alergije: nošenje maske dok ste vani preporučuje se i za sprečavanje nastanka simptoma alergije zbog peludi, a dodirivanje lica, pogotovo sluznice očiju i nosa, koje je neizbježno kod nazalnih i konjuktivalnih simptoma, preporučljivo je raditi papirnatom maramicom koju odmah potom treba odložiti u kantu za otpad.

Što su alergije?

Alergija je prejaka reakcija imunosnog sustava na uobičajeno neopasne tvari kao što su pelud ili dlaka kućnog ljubimca (alergeni). Uobičajeni alergeni su različite tvari iz okoliša ili hrane, a najčešći su oni koji u tijelo ulaze dišnim sustavom iz zraka, dok su rjeđi oni iz hrane ili lijekovi. Dodir osjetljivih osoba s takvim tvarima potiče otpuštanje upalnih tvari iz stanica, npr. sluznica vjeđa i dišnog sustava, što uzrokuje simptome alergije: curenje, začepljenost ili svrbež nosa, peckanje ili škakljanje u grlu, suzenje ili svrbež te crvenilo i otekline oko očiju, upala očnih kapaka, otežano disanje, iznenadno kihanje, kašljanje, promuklost, glavobolja, alergijski podočnjaci zbog povećanog dotoka krvi, kožni ekcemi, povraćanje i proljev. Pri ovakvoj reakciji preosjetljivosti imunosnog sustava dolazi do oštećenja normalnih tkiva tijela. Alergije može imati svatko, bez obzira na dob, iako su češće kod osoba koje imaju alergijske bolesti u obitelji. Na njih treba sumnjati kod ponavljajućih prehlada, učestalog curenja nosa, upala uha, jutarnjeg kašlja, čujnog disanja i probavnih i kožnih smetnji. Najčešći klinički oblici alergija su alergijski rinitis (upala nosne sluznice), konjunktivitis, rinosinusitis, edem larinksa (otečeno ždrijelo), urtikarije i kožne alergije, alergijski bronhitis i bronhospazam.

Uobičajeni alergeni, najčešće pelud, grinje, spore plijesni, perut kućnih ljubimaca, hrana, ubodi kukaca i lijekovi, mogu biti različite tvari iz okoliša ili sastojci hrane. Ako postoji cjelogodišnja izloženost alergenu (kao npr. prehrambenim namirnicma, životinjskoj dlaci, grinjama itd.), alergije se mogu javiti tijekom cijele godine, a sezonska izloženost peludi rezultira sezonskom pojavom alergija. Pojava alergija na pelud podudara se s cvatnjom biljaka koje stvaraju taj pelud, zbog čega je važno poznavati peludni kalendar koji daje podatke o sezoni cvjetanja biljaka koje izazivaju simptome alergije.

Peludni kalendar

Peludni kalendar grafički je prikaz peludnog spektra u zraku, a najčešće se izrađuje za razdoblje od godinu dana. Zbog različitosti biljnih vrsta i različitosti početka cvatnje izrađuje se zasebno za svako biogeografsko područje. U peludnom se kalendaru nalaze informacije o razdobljima i promjenama koncentracija peludi te duljini cvjetanja pojedinih biljaka, a prati se i npr. preuranjena cvatnja biljaka zbog iznadprosječno toplog vremena. Izrazito osjetljive osobe razviju simptome alergijske reakcije već pri niskoj razini peluda, većina osjetljivih osoba pri umjerenoj, dok pri visokim i vrlo visokim razinama sve osobe osjetljive na pelud razviju simptome alergijske reakcije, najčešće u vidu rinitisa.

Foto: NZJZ Andrija Štampar

Za posjedovanje alergenog potencijala biljka mora ispuniti određene uvjete: velika rasprostranjenost, pelud u ogromnim količinama, oprašivanje vjetrom i sadržavanje spojeva u peludnom zrncu koji u doticaju sa sluznicom izazivaju alergijsku reakciju. Jako alergenu pelud ima drveće lijeske, johe i breze, od korovnih biljaka pelin i ambrozija te pripadnici porodice trava.

Najčešći simptom alergije je alergijski rinitis. Prvi korak u liječenju je izbjegavanje alergena ili, ako je moguće, njihova eliminacija iz neposredne životne okoline, što je bolje od pokušaja liječenja alergijske reakcije. U liječenju se zatim koriste kapljice za nos, tzv. dekongestivi, kojima se smanjenjem edema sluznice povećava prohodnost dišnog puta u nosu, s time da to ne treba trajati dulje od tjedan dana jer se u protivnom oštećuje sluznica kao važan čimbenik otpornosti prema alergenu.

Foto: NZJZ Andrija Štampar

Nakon tjedan dana može se nastaviti ukapavati fiziološka otopina ili voda s malo soli. Često propisivani lijekovi, antihistaminici, uzimaju se bilo u obliku spreja, tableta ili kapljica, a imaju preventivnu ulogu te se preporučuje da ih se počne uzimati desetak dana prije cvatnje (ako govorimo o alergiji na pelud). Najintenzivniji protuupalni učinak imaju kortikosteroidi koji se primjenjuju u izuzetno rijetkim slučajevima, kod težih kliničkih oblika bolesti kod kojih se simptomi ne uspijevaju ukloniti antihistaminicima. Simptomatsko liječenje podrazumijeva ublažavanje navedenih alergijskih simptoma korištenjem medikamenata (dekongestivi, antihistaminici, kortikosteroidi, itd.) koje propisuje liječnik. Danas se vode mnoge rasprave o uspješnosti imunoterapije, a smatra se da je djelotvorna kod bolesnika koji imaju alergijsku reakciju na najviše jedan do dva alergena (npr. imunoterapija je vrlo korisna u bolesnika alergičnih na otrov insekata).

Foto: NZJZ Andrija Štampar

Imunoterapija ili hiposenzibilizacija oblik je liječenja nekih alergijskih bolesti primjenom malih i rastućih koncentracija alergena na koje je bolesnik osjetljiv, čime se potiče razvoj podnošenja tog alergena. Preporučljiva je kod mladih bolesnika s cjelogodišnjim ili teškim sezonskim alergijskim rinitisom, osobito kada mjere izbjegavanja alergena nisu moguće, a lijekovi nisu bili potpuno učinkoviti. Imunoterapija se daje u obliku potkožnih injekcija ili otopina koje se uzimaju pod jezik, kažu nam u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.

Život s alergijama

Zbog alergija je, uz zdravlje, narušena i kvaliteta života. Svjetska zdravstvena organizacija definira kvalitetu života u širem smislu kao percepciju pojedinca o njegovoj poziciji u kulturološkom, društvenom te okolišnom kontekstu. Uz fizičke zdravstvene simptome koje ima alergičar, tu su i posredni problemi kao češći izostanci s posla zbog bolovanja, što umanjuje prihode, te s fakulteta, iz škole i vrtića, što utječe na proces učenja. Može se govoriti i o većim troškovima za receptne i bezreceptne lijekove, inhalacije, posjete slanim sobama, pročišćivače zraka, usisavače i papirnate rupčiće i dr. Alergijski rinitis, uzrokuje lošiju kvalitetu sna pa je takva osoba i danju umorna i bez dovoljne koncentracije, zbog čega joj je smanjena i radna učinkovitost.

Preporuke alergičnim osobama:
1. informirajte se o dinamici alergene peludi na dnevnoj i tjednoj bazi (pratite alergijski semafor i peludnu prognozu) i prema njima organizirajte dnevne aktivnosti
2. nakon boravka na otvorenom prostoru pri povratku kući operite ruke, istuširajte se, operite kosu i presvucite odjeću kako biste spriječili unošenje peludi u prostor u kojem boravite
3. četkajte i operite kućne ljubimce jer oni također skupljaju pelud
4. redovito uređujte svoje okućnice i travnjake
5. ako ste alergičar, pri košnji travnjaka zaštitite se odnosno nosite masku za lice
6. izbjegavajte šetnju pored i kroz zakorovljenu površinu
7. planirajte odmor koristeći dostupne peludne kalendare za određeno područje
8. uzimajte redovito terapiju koju vam je propisao liječnik.

Facebook Comments

Loading...
DIJELI