PUNO OSMOSATNO RADNO VRIJEME NAS RAZARA I POLAKO UBIJA: Premoreni ljudi izloženiji su svim pisihičkim i fizičkim bolestima

Pixabay

Osmosatno radno vrijeme u Europi je uvedeno najprije u Poljskoj 1918., pa nakon toga u Danskoj i Francuskoj i Jugoslaviji 1919. godine. Bilo je to ponajprije praktično političko pitanje ubrzavanja industrijskih procesa i obnove država nakon Prvoga svjetskog rata.

Raspodjela dana na osam sati sna, osam sati rada i osam sati odmora/zabave potječe od stremljenja radničke klase za boljim uvjetima rada i uređenim radnim odnosima. Zdravlje je tu bilo sporedna priča.

No osmosatno radno vrijeme i njegov utjecaj na fizičko i psihičko zdravlje radnika posljednjih godina zauzimaju glavninu razgovora o korisnosti takvog načina rada.

Pojmovi “burnouta” ili “overworkinga” ili sindroma sagorijevanja na radnome mjestu, svoje mjesto u medicinskoj literaturi nisu nalazili sve do posljednjih nekoliko godina, kada se intenzivnije počelo razgovarati o tome radimo li možda previše.

Posljednja u nizu najava o uvođenju kraćeg radnog dana došla je iz Finske, gdje je premijerka Sanna Marin još 2019. godine predložila uvođenje šestosatnog radnog dana i četverodnevnog radnog tjedna. No usprkos tome što Finska vlada ne pokazuje ozbiljne planove u tom pogledu, nedavni “retweet” razvio je internetsku raspravu u smjeru korisnosti takvih mjera.



Švedska je otišla najdalje pa je pokrenula pilot-projekt u jednom domu za starije i nemoćne u Gothenburgu, gdje su medicinske sestre i tehničari radili šest sati dnevno, a dobivali plaću kao da su odradili ‘puno’ radno vrijeme. Cilj dvogodišnjeg projekta bio je izmjeriti dobrobit skraćivanja radnog vremena u Švedskoj, državi koja se bori s padom broja radno sposobnog stanovništva zbog starenja populacije.

Nezavisni istraživači su tijekom 18 mjeseci, koliko je trajao projekt, mjerili zadovoljstvo zaposlenika sličnog doma za starije, kako bi imali usporedne rezultate.

Učinkovitost i sreća

A ono što su dobili prilično je očekivano – medicinske sestre su uzimale manje bolovanja, bile su zadovoljnije svojim zdravljem, a usput su povećale svoju produktivnost i organizirale čak 85 posto više aktivnosti za svoje štićenike.

No čak je i takav projekt naišao na neodobravanje dijela švedskih političara čiji je argument bio da je takvu preraspodjelu radnog vremena nemoguće provesti u cijeloj državi i da takvi istraživački projekti – previše koštaju.

Projekt je završen, ali ipak nije sve bilo uzalud. Skraćivanje radnog vremena otvorilo je posao za 17 dodatnih medicinskih djelatnika, smanjio čak šest financijskih stavki poput bolovanja i slobodnih dana, te još jednom pokrenuo raspravu o pozitivnim učincima skraćivanja radnog dana.

Usporedno s idejama o skraćivanju radnog vremena, već su se naveliko razvijale ideje o fleksibilnim radnim satima, samostalnom kreiranju radnog vremena i radu od kuće. I dok je pandemija pokazala koliko je zapravo izazovno raditi od kuće, pokazala je još nešto – činjenicu da čovjeka ne umara samo radno vrijeme nego i stalna dostupnost.

Kritike švedskog modela šestosatnog radnog vremena dolazile su uglavnom od mladih startup kompanija koje su u sebi već imale integrirane značajke opuštenijeg radnog vremena i okoline. Argumentirali su kako je takav radni dan moguć u kompanijama i organizacijama koje su gotove s poslom jednom kada završe smjenu, no ne i u ostalim kompanijama.

Upravo zato se fokus s radnog vremena prebacio na dostupnost. Odnosno, u ovom slučaju preveliku dostupnost. Kanada, Filipini, Slovačka, Italija i Njemačka na određeni su način uveli pravo na prekid veze, odnosno “right to disconnect”. Točnije, na državnoj, regionalnoj ili čak privatnoj razini u svoje radne uvjete uključuju penalizaciju ili nemogućnost kontaktiranja radnika izvan radnog vremena.

Opasna kuća

No to je potez koji se uvelike pokazao nemogućim tijekom pandemije koronavirusa jer je čovječanstvo prvi put u povijesti imalo mogućnost biti doma i zarađivati. Doslovce, ne izlaziti iz kuće.

Iz toga su jasno proizišli novi zdravstveni problemi, uglavnom mentalne naravi. Riječ je o potencijalnoj pandemiji, ali ne zaraznih bolesti, nego onih mentalnih.

Gubitak posla bio je tijekom recesijskih godina nakon 2008. glavni krivac za povećani broj depresivnih i anksioznih poremećaja.

Prema izvještaju Svjetske zdravstvene organizacije iz 2016., rad od 55 sati tjedno, što je samo 15 sati više od uobičajenih 40 sati, povećava rizik za 35 posto za moždani udar, a 17 posto za srčani udar.

Također, u istom izvještaju se navodi da čak 9 posto svjetske populacije radi više nego što bi trebalo. Naročito je problematičan, ističu iz Svjetske zdravstvene organizacije, rad od doma, odnosno kako ga nazivaju “teleworking”, jer muti granice između privatnog i radnog vremena, zbog kojeg radnici često rade i više nego što bi trebali jer imaju osjećaj da rade jednako samo zato što rade od doma.

Treba spomenuti još jedno istraživanje koje je uspoređivalo francusku reformu, kada su skratili radni tjedan sa 39 na 35 sati. Istraživanje objavljeno u časopisu Economics and Human Biology 2020. godine zabilježilo je da su francuski radnici pušili 6 posto manje u odnosu na vrijeme kada su radili samo četiri sata više. Također, pao im je i BMI (eng body mass index), a i sami su bili zadovoljniji svojim zdravljem.

Prema posljednjem istraživanju koje je objavljeno početkom ove godine, nosi snažnu simboliku vremena, a to je – pandemija.

Premoreni medicinari

Istraživanje koje je provedeno među zdravstvenim radnicima u Zagrebu i Splitu pokazalo je da tijekom pandemije sve više medicinskih tehničara i sestara pokazuje simptome anksioznosti i depresije, a kod liječnika sve su izraženiji simptomi “burnouta”, odnosno sagorijevanja. Slično istraživanje provedeno je i u KB-u Osijek, gdje su uspostavljene telefonske linije za psihološku pomoć pacijentima i djelatnicima. I dok u početku nije bilo puno interesa za tim vidom pomoći, u prvoj fazi istraživanja javilo se samo 0,6 posto ispitanika, u trećoj fazi bilo ih je 11,3 posto.

Prema analizi ozljeda na radu u 2020., navodi se da je prijavljeno više od 14 tisuća ozljeda na radu. Najviše ozljeda na radu na 100 radnika prijavljeno je u uslužnim i trgovačkim zanimanjima, u obrtima i proizvodnji i u tvorničkim postrojenjima. Iako je najveći dio ozljeda bio fizičke naravni, nemali broj je onih koji su doživjeli šok od traumatskih prijetnji i agresivnosti. Jasno, istraživanje utjecaja radnog vremena na zdravlje hrvatskih radnika je oskudno, ali ako uzmemo u obzir podatak da na zdravlje radnika mogu utjecati i loši radni uvjeti, radna atmosfera, nije zapravo ni neobično što je više od 14 tisuća ljudi prijavilo ozljedu na radu.

Hrvatski poslodavci su 2019. imali priliku sudjelovati u projektu “Živim zdravo”, čiji je cilj stvaranje radnog okruženja koje motivira zaposlenike na usvajanje zdravih navika, promicanje zdravlja na radnome mjestu i iskazivanje pozitivne brige o zdravlju djelatnika.

Alkohol i pušenje

Jasno, iako je projekt imao pozitivne odjeke i među poslodavcima i među zaposlenicima, bio je usmjeren na kratkoročne učinke na poboljšanje zdravstvenog stanja i šefova i zaposlenika. Tako su zaposlenici mogli mjeriti ugljični monoksid u izdahu, čiji je izvor upravo duhanski dim, i zamijeniti cigaretu za jabuku. U sklopu tog projekta zaposlenici su mogli nositi simulacijske naočale da vide utjecaj alkohola na percepciju i slično.

No svi ti projekti i dalje su usmjereni na radnike, a ne na zakonodavstvo. I dok ne bude sustavnih istraživanja koja će pratiti zdravlje radnika u Hrvatskoj, neće biti pomaka.

Istraživanje koje su Lndrian i kolege proveli 2014. pokazalo je da su stažisti čije je radno vrijeme bilo kraće i pravilnije imali 36 posto manje ozbiljnih liječničkih pogrešaka od stažista čije radno vrijeme nije bilo skraćeno.

Jedno američko istraživanje pokazalo je da je prekovremeni rad povezan sa znatno većom vjerojatnošću ozljeda. Tri su najveće posljedice prekovremenih radnih sati: pušenje, alkoholizam i debljanje.

Uobičajeno radno vrijeme zaposlenih na puno radno vrijeme u Europi iznosi od prosječnih nešto više od 40 sati u Danskoj do gotovo 45 sati u Grčkoj. Stoga je uobičajeno radno vrijeme znatno dulje od propisanog punog radnog vremena, prenose iz Saveza samostalnih sindikata Hrvatske.

Facebook Comments

Loading...
DIJELI