Postoji velik broj mogućih skrivenih fizičkih uzroka kronične depresije. Najbolji način da se otkriju ti uzroci je temeljit fizikalni pregled pacijenta, uključujući potpunu povijest bolesti i standardne laboratorijske pretrage. Objavljujemo neke od najčešće utvrđenih fizičkih razloga koji stoje iza mentalnih posljedica
Evo napokon i dobrih vijesti o depresiji: gotovo jedna trećina ljudi kod kojih je dijagnosticirana depresija, možda, pati od nekog fizičkog oboljenja koji se pokazuje kao – određen emocionalni problem. Stoga valja riješiti fizički problem i u većini slučajeva – depresija nestaje.
Postoji velik broj mogućih skrivenih fizičkih uzroka kronične depresije. Najbolji način da se otkriju ti uzroci je temeljit fizikalni pregled pacijenta, uključujući potpunu povijest bolesti i standardne laboratorijske pretrage. Ovdje su neki od najčešće utvrđenih fizičkih razloga koji stoje iza mentalnih posljedica:
Lijekovi: Isti oni lijekovi koji potiču vaše zdravlje mogu, također, uzrokovati depresiju. Međutim, rješenje problema može biti jednostavno – u promjeni lijeka ili u prilagođavanju doze lijeka. Liječnici su danas općenito svjesni toga da lijekovi mogu izazvati depresiju, kao nuspojavu njihovog djelovanja.
Simptomi depresije ne moraju se odmah pojaviti. Može proći i pola do godine dana kako osoba uzima lijek, pa da se tek onda pojave takvi simptomi. S druge strane, ne treba odmah automatski pretpostaviti da je upravo lijek taj koji uzrokuje depresiju – to je samo zato što se on slučajno nalazi na listi onih lijekova koji imaju moguću takvu nuspojavu. Depresija se obično javlja samo kod malog postotka ljudi koji uzimaju bilo koji od takvih lijekova.
Štitna žlijezda: Milijuni ljudi u svijetu pate od raznih problema žlijezde štitnjače. Poremećaj funkcije štitne žlijezde jedan je od najvažnijih uzroka depresije. Deset do 15 posto svih bolesnika koji pate od depresije, imaju neki oblik bolesti štitnjače.
PMS: Većina žena pati od nekog oblika predmenstrualnog sindroma (PMS), ali oko 5 posto njih doživljava depresiju u tako ozbiljnoj formi da im remeti život. Ako žena redovno dobiva napadaj simptoma depresije u vrijeme pred menstruaciju – treba prodiskutirati taj problem sa svojim liječnikom. Međutim, postoje još drugi hormonalni poremećaji koji također mogu dovesti do depresije u žena:
Menopauza: Simptomi depresije obično su najjači u dobi oko 50. godine, pojavom menopauze, kad većina žena ima svoju zadnju menstruaciju. Ako se simptomi depresije pojave, žena se mora obratiti liječniku koji će procijeniti situaciju i preporučiti mogućnosti liječenja.
Kontraceptivne tablete: Anti-bebi pilule su najpopularnija metoda kontracepcije. Ipak, 50 posto žena koje su prestale uzimati te tablete učinile su to upravo zbog toga što osjećaju depresiju uzrokovanu uzmanjem kontraceptivnih tableta. Liječnik može korigiranjem doza hormona u tabletama olakšati tu situaciju kod žena.
Porod i depresija: Za vrijeme trudnoće depresija je rijetka pojava. Međutim, za vrijeme prvog mjeseca nakon poroda, učestalost depresije naglo raste i ostaje prisutna čak kroz 5-6 mjeseci. Od 50 do 80 posto majki doživljava česte i nagle promjene u svojim raspoloženjima, razdražljivost i plač. Postoje lijekovi koji mogu pomoći.
Šećerna bolest: Postoji velik broj ljudi koji imaju šećernu bolest, a da to uopće ne znaju. Stoga depresija koju doživljavaju neki od njih, može biti uzrokovana neliječenom šećernom bolesti. Čak ako bolesnik i zna da ima dijabetes, depresija može rezultirati ako se bolest dovoljno ne kontrolira specijalnom dijetom ili lijekovima.
Drastične dijete: Ako ste na dijeti koja vas ostavlja gladnim, postat ćete skloni depresiji. Za vrijeme drastičnih dijeta, kad osoba prima premalo hrane, poremete se brojne funkcije mozga i tijela. Prema tome, depresija može biti upozoravajući znak da je dijeta pretjerana. Stručnjaci preporučuju odgovarajuću, zdravu, umjerenu dijetu.
Nedostatak tjelovježbe: Rezultati jedne studije ukazuju da je nedostatak tjelovježbe bio rizičan faktor za pojavu umjerene depresije, posebno medu ženama, ali i među muškarcima.
Nedostatak sunčanja: Zbog nedostatka sunčevog svjetla u jeseni i zimi, neke osobe mogu pokazati klasične simptome kronične depresije. Milijuni pate od tzv. sezonskog afektivnog oboljenja. Oko 80 posto pogođenih tim oboljenjem su žene u dobi od 30 do 50 godina.
Unos hranjivih tvari: Kad god tijelo ne prima dovoljno hranjivih tvari, razina čovjekove aktivnosti je smanjena i to se može manifestirati kao depresija. Međutim, malo je istraživanja obavljeno na području emotivnih promjena uzrokovanih malim nedostacima u prehrani. Oni ozbiljni nedostaci, koji dovode do teških depresija, ionako su rijetki.
Neka preliminarna ispitivanja ukazuju da nedostatak nekih vitamina i minerala može rezultirati simptomima depresije. Ovdje je spomenuto nekoliko mogućnosti. Ako posumnjate na neki nedostatak, posavjetujte se s liječnikom.
Željezo: Uznapredovali slučajevi anemija uzrokovanih nedostatkom željeza mogu dovesti do osjećaja depresije, nemira i tromosti. Čak i blaga anemija može imati sličan učinak na raspoloženje.
Tijamin (vitamin B1): Granični nedostatak ovog vitamina može kod starijih ljudi izazvati (pored ostalih simptoma) i depresiju.
Selen: Čak i umjereno niske razine selena u organizmu mogu rezultirati lošim raspoloženjem, umorom i zabrinutošću.
Magnezij: Manjak magnezija je vrlo česta pojava. Simptomi takvog stanja uključuju depresiju, razdražljivost i zbunjenost.
Unos ugljikohidrata: Stručnjaci preporučuju da se dnevno uzima barem jedan obrok koji je bogat kompleksnim ugljikohidratima, s malo ili bez bjelančevina. Riža, krumpir i tjestenine su dobar izbor.