Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije gotovo svaki drugi stanovnik u svijetu pati od nekog oblika alergije, a procjenjuje se da oko 10 do 30 posto ljudi boluje od respiratornih alergija, dok je oko jedan do dva posto svjetske populacije zahvaćeno alergijom na hranu. Osim toga, samo u Hrvatskoj od alergija pati gotovo pola milijuna ljudi, a čak osam do 10 posto stanovništva boluje od peludnih alergija, objavio je portal miss7zdravo.
Prof. dr. sc. Liborija Lugović-Mihić, prim. dr. med. specijalistica dermatovenerologinja je dala nekoliko važnih savjeta koji će alergičnim osobama sigurno pomoći u budućnosti.
Prije smo živjeli ‘prljaviji’, ali zdraviji život
Mnogi vjeruju kako je danas sve više ljudi izloženo alergijama upravo zbog promjene prehrane, klime, životnog stila, ali i zbog pretjerane higijene. Kako govori prof.dr.sc. Lugović-Mihić, danas je više od 20 posto osoba alergično na neki od inhalacijskih ili nutritivnih alergena. Alergija je sve učestalija u društvu i populaciji, pa je više od 20 posto osoba alergično na neki od inhalacijskih alergena (iz zraka) ili nutritivnih alergena (alergena hrane). Manifestacije alergije mogu se javljati na koži, na sluznici poput gornjeg i donjeg dišnog sustava, na očima, probavnom traktu i tako dalje, ističe Liborija Lugović-Mihić.
Osim toga, prof. dr. sc Lugović-Mihić naglašava kako sklonost alergijama u industrijski razvijenim zemljama iznosi oko 20 posto populacije. Simptomi se obično javljaju u prve dvije godine života osobe (u oko 70 posto slučajeva), a češće obolijevaju žene. Uočava se sve veća učestalost atopije u bogatijim, industrijaliziranim dijelovima svijeta, što se objašnjava obilježjima suvremenog načina života kao što su zagađenje, povećana higijena, centralno grijanje, kućni alergeni, različite dijete, učestalija primjena sredstava za održavanje higijene i slično, navodi prof. dr. sc. Lugović-Mihić.
Inhalacijski su alergeni danas najčešći
Postojanje alergije danas se najčešće dokazuje kožnim testovima kojima se ispituju i dokazuju pojedini alergeni na koje su osobe alergične, a nekad se izvode i testovi putem krvi radi dokaza specifičnih IgE-a (vrsta antitijela kod sisavaca) na pojedini alergen. Alergije su najčešće izazvane inhalacijskim alergenima. Generalno, najčešće su alergije na inhalacijske alergene (alergene iz zraka) poput grinja, peludi korova, primjerice ambrozije, kućne prašine, peludi trava i stabala, životinjske dlake, plijesni…
Nešto su rjeđe alergijske reakcije na hranu, među kojima su učestalije alergije na orašaste plodove (kikiriki, orahe, bademe, lješnjake), jaja, kakao, mlijeko, citrusno voće, mahunarke…, govori prof. dr. sc. Lugović-Mihić.
Postoje različiti oblici manifestacija alergija, a kod većine je dokazana povezanost s genetskom predispozicijom, tj. nasljednom sklonosti. Ako jedan roditelj ima atopiju, vjerojatnost da će je imati i djeca iznosi oko 25 posto, a kad oba roditelja imaju atopijsku bolest, ta vjerojatnost raste na 70 posto.
Općenito, nasljeđivanje je poligensko (uključuje više različitih gena) te pod utjecajem različitih okolišnih čimbenika. Ako je, primjerice, jedan roditelj alergičan na kikiriki, dijete može biti alergično na drugu namirnicu ili inhalacijski alergen. Međutim, alergije ne moraju biti nasljednog karaktera, pa se one tako mogu očitovati i u kasnijoj životnoj dobi. Najčešće je pritom provocirajući čimbenik neki stresni događaj poput bolesti, promjene okoline, načina života i slično.
Ako je moguće, treba spriječiti izlaganje alergenima
Kako ističe prof. dr. sc. Lugović-Mihić, najbolji je savjet osobama koje boluju od neke vrste alergije da pokušaju spriječiti izlaganje alergenima. Na primjer, ukloni kućnu prašinu i grinje (tepihe i zavjese), životinjsku dlaku, perje i određenu hranu. Osim toga, preporučuje se izbjegavati klasične sapune, jaka kemijska sredstva, dim, podražaj odjećom (ukloni vunu i sintetiku) i lokalne alkoholne pripravke. Najvažnije je pokušati spriječiti izlaganje alergenima, dakako, ako je moguće. Kod osoba sklonih alergijama inicijalni najvažniji korak je odgovarajuće prepoznati alergije i alergene te potvrditi alergijske reakcije, nakon čega bi bolesnik trebao voditi računa o primjeni različitih preventivnih mjera, provođenju odgovarajuće terapije i smanjenju čimbenika koji utječu na manifestacije, istaknula je Lugović-Mihić za portal miss7zdrava.