Tinejdžeri koji se ne kreću dovoljno i neaktivni su imaju veće izglede za depresiju od aktivnih vršnjaka i novo istraživanje pokazuje da čak i malo aktivnosti poput hodanja može smanjiti taj rizik.
Prateći više od 4000 mladih osoba u dobi od 12 do 18 godina znanstvenici su utvrdili da je razina fizičkih aktivnosti padala sa starenjem djece.
Istraživanje je pokazalo da su oni koji su bili najmanje aktivni u dobi od 12 do 16 godina imali najveće izglede za simptome depresije s 18 godina.
Djeca koja su održavala ili povećala čak i laganu fizičku aktivnost u tim godinama imala su najmanji rizik od depresije u dobi od 18 godina.
“Naši rezultati sugeriraju da bi mladi ljudi trebali stremiti smanjivanju neaktivnog ponašanja i povećanju čak i vrlo umjerene fizičke aktivnosti u adolescenciji, razdoblju koje je obilježeno suprotnim trendom”, kazao je voditelj istraživanja Aaron Kandola s University College London u Velikoj Britaniji.
“To bi moglo smanjiti rizik depresije u budućnosti”.
“Većini djece ne bi trebao biti problem pronaći 60 minuta dnevno za fizičku aktivnost bez obzira na to o kojoj se radi”, kaže Kandola.
Struktura školskog dana glavni je izvor neaktivnosti i sjedilačkog ponašanja, dodaje on.
“Trebalo bi uvesti jednostavne promjene poput interaktivnih satova, aktivnih domaćih zadaća, stanki za fizičke aktivnosti u školi i povećanje razdaljina za hodanje između školskih obveza ili uvođenje stojećih stolova u školi”, kaže Kandola.
Rezultati istraživanja objavljeni su u časopisu The Lancet Psychiatry.
Za potrebe istraživanja znanstvenici su analizirali podatke o 4257 mladih osoba koje su bile opremljene uređajima akcelerometrima tijekom sedam dana kad su imali 12, 14 odnosno 16 godina.
Ispitanici su ispunjavali i upitnike kojima su se trebali utvrditi simptomi depresije u dobi od 18 godina.
Akcelerometri objektivno mjere aktivnosti, kao i vrijeme provedeno u sjedenju kada djeca pišu domaće zadaće ili igraju videoigre.
Od 12. do 16. godine života vrijeme provedeno u sjedenju prosječno je poraslo sa sedam na gotovo devet sati.
U istom razdoblju vrijeme provedeno u fizičkim aktivnostima poput hodanja smanjilo se s pet na dva sata dnevno.
Svaki dodatni sat proveden u sjedenju u dobi od 12 i 16 godina pretvorio se u 8 do 11 posto veći rizik od depresije u dobi od 18 godina, pokazalo je istraživanje.
I obratno vrijedi pa se pokazalo da svaki dodatni sat lagane fizičke aktivnosti znači smanjivanje rizika depresije za osam do 11 posto.
Moguće je da fizička aktivnost poboljšava samopouzdanje, smanjuje upalne procese u tkivima i stimulira rast novih neurona u mozgu, kažu autori istraživanja.
“Vježbanje je ranijim istraživanjima bilo povezano sa stvaranjem novih moždanih stanica i neuroplastičnošću mozga odnosno njegovom sposobnosti da stvara nove veze unutar moždanog tkiva što može predstavljati zaštitu za mentalno zdravlje”, kaže Karmel Choi, znanstvenik iz opće bolnice Massachusetts i harvardske škole javnog zdravlja u Bostonu.
“Što su ljudi fizički aktivniji to njihova tijela manje reagiraju na stres i imaju manje pokazatelja upale što je faktor rizika za depresiju”, kaže Choi.