Lajmsku bolest (boreliozu) uzrokuje bakterija Borrelia burgdorferi, a prenose ju krpelji. Simptomi su promjena na koži, eritema migrans, a tjednima ili mjesecima poslije mogu se pojaviti neurološka oštećenja, te znakovi zahvaćenosti srca i zglobova. Dijagnosticira se primarno klinički, a liječi se antibioticima kao što je doksiciklin. Teži oblici liječe se ceftriaksonom.
Lajmska je bolest prvi put prepoznata 1975. u gradu Lymeu (Connecticut, SAD) kada se istodobno pojavila u više ljudi, a danas je to najčešća poznata bolest koju prenose krpelji u SAD–u. Bolest se pojavljuje i u Europi, u zemljama bivšeg Sovjetskog Saveza, u Kini i Japanu. Obično se pojavljuje ljeti ili u ranu jesen. Većina bolesnika su djeca ili mlađi odrasli koji žive u šumovitim područjima. Lajmsku bolest uglavnom prenosi Ixodes scapularis, jelenski (crnonogi) krpelj. Jelen je pak najčešći domaćin odraslog krpelja. Psi mogu biti slučajni domaćini i mogu se razboljeti od lajmske bolesti. U Europi je ovca domaćin, ali ne pokazuje znakove bolesti.
Više od 14 posto svjetske populacije preboljelo je lajmsku boreliozu, najčešću bolest koju prenose krpelji, prema istraživanju objavljenom u utorak.
Srednja Europa imala je najveću stopu zaraze s 20 posto, dok su muškarci stariji od 50 godina koji žive u ruralnim područjima bili najugroženiji, pokazala je studija objavljena u časopisu BMJ Global Health.
Stanje je rijetko smrtonosno, ali ljudi koje ugrize zaraženi krpelj često dobiju osip i pate od simptoma sličnih gripi, uključujući bolove u mišićima i zglobovima, glavobolju, mučninu i povraćanje.
Kako bi saznali koliko je lajmska bolest uobičajena diljem svijeta, znanstvenici su prikupili podatke iz 89 studija.
Bakterija Borrelia burgdorferi (Bb), koja uzrokuje bolest, pronađena je u krvi 14,5 posto od gotovo 160.000 ispitanika.
“Ovo je najsveobuhvatniji i najsuvremeniji sustavni pregled svjetske prevalencije bolesti”, rekli su znanstvenici.
Nakon srednje Europe, regije s najvećom stopom antitijela, slijede istočna Azija s 15,9 posto, zapadna Europa s 13,5 posto i istočna Europa s 10,4 posto.
Karibi imaju najnižu stopu, sa samo dva posto.
Dosadašnja istraživanja pokazala su da se učestalost bolesti koje prenose krpelji udvostručila u posljednjih 12 godina.
Razlozi rasta su dulja i suša ljeta zbog klimatskih promjena, migracije životinja, gubitak staništa i “sve češći kontakt s kućnim ljubimcima”, navodi se u studiji.
Poljoprivrednici i radnici koji su redovito u kontaktu sa životinjama kao što su psi i ovce bili su najviše izloženi riziku ugriza zaraženog krpelja, pokazalo je istraživanje.