Kvinoja (Chenopodium quinoa) je pseudožitarica s mnogim dobrobtima za zdravlje. Njezino lišće ima hranjive vrijednosti zelenog lisnatog povrća. Uzgajala se još prije 5000 godina na području južne Amerike. Sadrži čak devet posto bjelančevina i smatra se izvorom svih esencijalnih aminokiselina. Omogućuje rast i regeneraciju tkiva, a Omega-3 i Omega-6 masne kiseline pomažu u očuvanju zdravlja srca i krvožilnog sustava.
Sadrži visoku razinu vitamina E koji ima antioksidativna svojstva. Pomaže u borbi sa migrenama jer sadrži magnezij i vitamin B2. Visoka razina željeza u kvinoji svrstava je u namirnice vrlo bogate željezom koja zadovoljava čak polovicu dnevnih ljudskih potreba za željezom. Regulira probavu jer sadrži netopiva vlakna. Netopiva vlakna štite od bolesti debelog crijeva i smanjuju rizik od žučnih kamenaca. Ne sadrži gluten i pogodna je za prehranu alergičara i dojenčadi. Zbog visokog udjela bjelančevina, idealna je za vegetarijance i vegane.
U studiji na 367.442 odrasle osobe Sveučilišta Harvard 2015. godine, otkriveno je da kvinoja može utjecati na kvalitetu i duljinu života.
Istraživači su otkrili da su osobe koje su dnevno jele kvinoju imale 17 posto manji rizik od prerane smrti, kao i znatno manji rizik respiratornih bolesti i raka.
Voditelj studije, nutricionist Lu Qi tvrdi da konzumiranje kvinoje umanjuje rizik smrtnosti i obolijevanja od raka, srčanih bolesti i drugih infekcija. No, kako se istraživanje svodilo samo na promatranje, s rezultatima treba biti oprezan.
“Naši rezultati treba da motiviraju znanstvenike na buduća istraživanja, naročito klinička i eksperimentalna, kako bi se detaljnije ispitali pozitivni efekti žitarica”, zaključuje Qi.