Ako ste prekomjerno teški, imate povišen krvni tlak i previše kolesterola u svojoj krvi, šanse da ćete doživjeti srčani infarkt su velike. Ako tome dodate i prekomjerno pušenje, rizik se udvostručava
Ako ste muškarac u dobi od 30 do 60 godina, vjerojatnost je da će jedan od deset u vašoj dobnoj skupini biti pogođen simptomima koronarne srčane bolesti, prije nego proživi sljedećih deset godina – i sa šansama da će jedan od trojice takvih umrijeti od srčanog udara.
Ako imate prekomjernu tjelesnu težinu, s povišenim krvnim tlakom i previše kolesterola u svojoj krvi, šanse da ćete doživjeti srčani infarkt su velike. Ako tome još nadodate jako pušenje, rizik se udvostručuje.
U žena rizik započinje nekih 20-ak godina kasnije u životu, kao rezultat hormonalnih promjena u njihovom organizmu.
Mnogi dokazi ukazuju da je koronarna srčana bolest uglavnom naša greška i da se može spriječiti.
Šest krivaca za nastanak bolesti
Kolesterol, mastima slična tvar, je najveća prijetnja. Osobe s povećanom razinom kolesterola u krvi izložene su značajno povećanom riziku od srčanog udara. Za većinu nas, povećan kolesterol je rezultat pogrešne prehrane, to jest konzumiranja većih količina zasićenih masnoća. Taloženje kolesterola u krvnim žilama sužava njihov lumen. Na tom se mjestu može stvoriti krvni ugrušak, i ako je dovoljno velik začepi arteriju i prekine protok krvi. Ako se to dogodi u koronarnoj, srčanoj arteriji, nastupi infarkt.
Sasvim je sigurno da su osobe s povišenim ili visokim krvnim tlakom izložene većem riziku da će doživjeti srčani udar.
Pušiti više od kutije cigareta dnevno može više nego udvostručiti rizik smrtonosnog koronarnog udara. Srećom, ispitivanja su pokazala da kad se s pušenjem prestane, prestane i opasnost od posljedica.
Isto tako, studije su utvrdile da oni koji su doživjeli „tihi“ srčani infarkt (onaj bez vidljivih simptoma), imaju barem dvostruki rizik kasnijeg fatalnog udara.
Pravilna prehrana i tjelovježba najbolja su obrana
Oko 30 posto ukupnog dnevnog unosa kalorija treba biti osigurano iz masti, u kojima prevladavaju nezasićene masnoće.
Prosječna mlada žena treba dnevno oko 2000 kalorija, a prosječni mladi muškarac oko 2800 kalorija; 3500 kalorija je jednako otprilike polovici kilograma tjelesne mase.
Tjelesna težina je također od kritične važnosti. Ako je čovjek više od 20 posto teži od normale, on udvostručuje svoj rizik od iznenadnog fatalnog koronarnog napada. Debljina je također često povezana s visokim tlakom, povećanim kolesterolom i dijabetesom – kombinacija koja dramatično povećava rizik od infarkta.
Onaj tko redovno tjelesno vježba (aerobička aktivnost), dakle osoba koja ne provodi isključivo sjedeći način života, ima četiri puta veću šansu da preživi srčani udar nego onaj koji je fizički neaktivan.
Kolika je važnost emocija, nervne napetosti i stresa teško je točno odrediti, jer čest je slučaj da ono što je stresno za jednu osobu, nije u tolikoj mjeri za drugu osobu.
Sve u svemu, istraživanja pokazuju da možemo puno učiniti u sprječavanju srčanog infarkta. Redovne kontrole kod liječnika će puno pomoći. Ako je prisutan bilo koji od rizičnih faktora, čovjek može smanjiti njegovu opasnost. Promjena u prehrani može smanjiti kolesterol u krvi; lijekovi mogu smanjiti povišeni krvni tlak; konzumiranje manje kalorija nego što zahtijevaju dnevne aktivnosti može smanjiti tjelesnu težinu; pretjerano pušenje cigareta može biti zaustavljeno, redovna tjelovježba može poboljšati vitalni kapacitet i šanse za preživljavanje.