Zablude dovode do neželjenih posljedica

Neki od zaljubljenika u fizičku aktivnost opskrbe se osnovnim stručnim informacijama kako sve to provoditi, međutim velika većina njih postupa s vježbama sasvim laički i stihijski, pa se sažive i s nekim pogreškama...

Danas sve veći broj ljudi, u interesu svog zdravlja, posvećuje sve veću pažnju sportsko-rekreativnim aktivnostima, fizičkoj kondiciji – općenito tjelovježbi. Neki od tih zaljubljenika u fizičku aktivnost opskrbe se osnovnim stručnim informacijama kako sve to provoditi, međutim velika većina njih postupa s vježbama sasvim laički i stihijski, pa se sažive i s nekim zabludama, što može rezultirati suprotnim učincima od onog što se želi postići.

Tako  postoji mišljenje da će vježbe istezanja učiniti mišiće snažnim i čvrstim. Međutim, baš suprotno, stezanje, skraćivanje (kontrakcija) mišića i to redovno i umjereno, dovest će do takvih jakih i lijepo razvijenih mišića. Vježbe trbušnih mišića, to jest njihove kontrakcije (iz ležećeg prelaziti u sjedeći položaj), povećat će tonus trbušne stijenke. Istina, istezanje je također važan dio vježbe, ali ono uglavnom pridonosi fleksibilnosti, a ne jakosti mišića.

Ritam srčanih otkucaja

Slijedeća je zabluda često prisutna naročito kod onih debljih, da će vježbanje u nepropusnim sportskim vjetrovkama i hlačama (sintetika, guma), uslijed povećanog znojenja, dovesti do smanjenja tjelesne težine. Hoće, točno je, ali samo privremeno. Čim čovjek nadoknadi izgubljenu tekućinu (pojačana žeđ), tjelesna težina se vrlo brzo vraća na prethodnu. Osim toga, jaka pregrijanost tijela pod nepropusnom odjećom može biti opasna za starije osobe, jer  stvara velik napor srčanožilnom sustavu.

Vježbe dizanja utega ili rastezanja opruga, propisno primijenjene, povećavaju snagu, razvijaju brzinu, koordinaciju i fleksibilnost. Zbog tog efekta one su sastavni dio većine atletskih treninga. Međutim, valja imati na umu da dizanje utega ili rastezanje opruga djeluje samo na tjelesne mišiće i da praktički ništa ne pridonosi poboljšanju srčanoplućne kondicije.



Za većinu ljudi je dizanje utega  isto kao kad lakirate auto, a njemu u stvari treba – generalka motora. Za vas će biti mnogo bolje da trenirate jogging ili plivanje, dakle aktivnosti koje iziskuju kretanje čitavog tijela!

Iako trenirana osoba ima u mirovanju usporeniji ritam srčanih otkucaja, ipak taj puls u mirovanju nije sasvim dovoljan pokazatelj koliko je dobra kondicija te osobe. Puls u mirovanju je veoma individualna stvar. Mnogo pouzdanije mjere za procjenu nečije kondicije su maksimalna frekvencija pulsa za vrijeme određenog napora, vrijeme unutar kojeg se puls vraća u normalu nakon fizičke vježbe, te količina utrošenog kisika za vrijeme određenog fizičkog napora.

Vježbanje i prehlada

Ima ljudi koji misle da sportsko-rekreativna aktivnost može spriječiti ili izliječiti prehladu i druge infekcije. Nažalost, prehlada je isto tako česta među onima koji vježbaju, kao i među onima koji ne vježbaju. Hoćete li  “zaraditi” prehladu, ne ovisi o vašoj snazi i izdržljivosti koju ste postigli vježbanjem, nego o učestalosti i stupnju izloženosti virusu koji uzrokuje infekciju.

Slijedeće je pogrešno mišljenje da prehladu možete svladati – pojačanim treningom. Naprotiv, naporna vježba za vrijeme bolesti, predstavlja dodatno opterećenje za organizam, koji treba sve rezervne snage za svladavanje infekcije.

Ono što vi trebate u takvim situacijama su odmor, utopljavanje i dovoljno tekućine…

 

 

Facebook Comments

Loading...
DIJELI