ZLATNA PRAVILA ZAŠTITE OD SUNCA! Znate li koliko vas dugo štiti krema za sunčanje nakon što je razmažete po tijelu?

Topli sunčani dani već su odavno stigli, zakoračili smo u prvi ljetni mjesec koji galopira prema sve većim Celzijevcima na skali termometra i nikoga neće poštedjeti svojih toplotnih udara. Ovo nekima zvuči savršeno, a nekim strašno, no svidjelo vam se to ili ne, ovo je pravi prikaz svega što nas čeka narednih mjeseci tijekom kojih ćete slušati upute stručnjaka kako zaštititi prvenstveno svoju kožu od sunčevih zraka.

Prehranom do zaštite kože

Jeste li znali da vam namirnice koje konzumirate mogu pomoći u zaštiti kože od oštećenja koje joj mogu nanijeti sunčeve zrake, kao i u oporavku već oštećene kože te konačno u smanjenju rizika od razvoja raka kože? Prehrana koja obiluje voćem i povrćem odlična je podrška zdravoj koži jer sadrži vitamine, minerale, tvari s antikancerogenim učinkom te puno vode koja je potrebna za učinkovitu hidrataciju organizma.


Pravi saveznik ljepote među povrćem je svakako rajčica koja obiluje vitaminima A, C, E, bioflavonoidima te biološki aktivnim tvarima likopenom i tomatinom. Ova nevjerojatna povrtnica je toliko moćna da njezinom konzumacijom možete smanjiti upale koje su nastale djelovanjem štetnih UV zraka te neutralizirati opasne molekule koje nastaju u slučaju predugog izlaganja suncu. Ono što je čini dodatno posebnom je da se likopen iz kuhane rajčice puno bolje apsorbira nego iz sirovog voća i povrća. A to je dodatni razlog da se tijekom ljeta opskrbite s kilogramima rajčice i napravite sok kojeg možete konzumirati tijekom cijele godine.

Vitamin C pomaže koži, štiti njezine stanice od oštećenja i smanjuje pojavu bora. Kivi, limun, paprika, naranče i jagode su neke od namirnica koje obiluju ovim vitaminom i koje se u svako doba godine mogu kupiti u dućanima i na tržnicama, kako zimi, tako i u ovim ljetnim mjesecima. I vitamin E je važan u zaštiti kože od štetnih UV zraka. Nalazi se u bademima, orasima i lješnjacima, sjemenkama i klicama, a savršeno ga je kombinirati s vitaminom C. U zdjelicu stavite šaku lješnjaka, badema ili oraha i dodajte kivi ili jagode te uživajte u finom okusu ovog saveznika vaše zdrave kože.



Postoji još jedan važan zaštitnik kože, a to je beta-karoten, kojeg mnogi uzimaju kao suplement nekoliko mjeseci prije ljeta kako bi pripremili kožu za sunce. Najdjelotvorniji je kad se uzima u prirodnom obliku, a njime obiluju mrkva, marelica, dinja, lubenica, mango, batat i tamnozeleno lisnato povrće. Uz ove namirnice vaša koža će sporije starjeti, a brže će tamniti. No, ništa od svega ovog navedenog ne može zaštititi kožu ako se mislite izležavati na najjačem suncu i ne voditi računa o vremenu odlaska na plažu. Za to postoje već ustaljena pravila koja stručnjaci ponavljaju svakog ljeta, a to je da izbjegavate odlazak na plažu između 11 i 16 sati jer je tada sunce najjače.

Kreme za sunčanje

Prekomjerno izlaganje suncu i njegovim štetnim ultraljubičastim (UV) zrakama već je godinama poznato kao jedno od glavnih uzroka nastanka raka kože kao i drugih bolesti. Ultraljubičastom oštećenju kože pridonosi globalno zatopljenje, pojava ozonskih rupa i povećano sunčevo zračenje. Zato je iznimno važno upoznati se s načinima zaštite kože od sunca. Prema brojnim istraživanjima, UV zrake izravno su odgovorne i za nastanak najozbiljnije vrste raka kože – melanoma. Pravilna zaštita od sunca započinje pravovremenim i pravilnim korištenjem preparata s visokim zaštitnim faktorom, korištenjem kape ili šešira, lagane lanene odjeće za prekrivanje cijelog tijela kao i nošenjem sunčanih naočala. Vrlo je važno znati odabrati odgovarajuće zaštitno sredstvo s odgovarajućim zaštitnim faktorom kao i oblikom zaštitnog faktora. Naime, zaštitni faktor može postojati u obliku kemijskog ili mehaničkog zaštitnog faktora. Mehanički zaštitni faktori se ne upijaju u kožu, ostaju na površini, reflektiraju UV zrake i kao takvi su pogodni za osjetljive kože i kože sklone alergijama.

Ambalaža zaštitnih sredstava obilježena je s oznakom SPF, tj. naznačeno je da sadrže zaštitu od UV zračenja. Što je sposobnost kreme za apsorpciju UV zraka veća, veći je i faktor zaštite. Kreme sa zaštitnim faktorom imaju na svojoj ambalaži oznaku SPF, što je kratica “Solar Protection Factor” i daje nam podatak koliko prosječno možemo ostati na suncu uz primjenu kreme s određenim zaštitnim faktorom, a da ne zadobijemo opekline. Treba naglasiti da su kreme za sunčanje tek jedan segment u zaštiti od sunčeva zračenja. Ako se tek počinjemo izlagati suncu, i uz upotrebu kreme trebamo biti u hladu od 10 do 16 sati, u vrijeme najsnažnijeg UV zračenja, ili nositi odjeću i šešir sa širokim obodom te naočale s filtrom za UV zrake. SPF uglavnom označava zaštitu od UVB zraka, no ipak neki sastojci u kremi blokiraju i UVA zrake.

Među sastojke koje upijaju i UVA zrake ubraja se avobenzon, oktokrilen, titanijev dioksid, cinkov oksid i Meroxyl SX. Bez obzira na SPF broj, krema se mora iznova nanositi svakih sat ili dva, jer se aktivni sastojci počinju raspadati čim su izloženi sunčevoj svjetlosti. Neki proizvodi nose natpis koji potvrđuje vodootpornost. No to se odnosi na razdoblje od 40 do 80 minuta. Stoga se savjetuje nanijeti kremu za sunčanje nakon svakog kupanja. Trenutačno se u svijetu jedino uvažava kriterij vodootpornosti američke Food and Drug Administration (FDA) po kojem je pripravak vodootporan ako ga nakon dva kupanja (plivanja) od 20 minuta ostane na koži 50 posto nanesenog. Vrlo je važno spomenuti da ni jedna krema za sunčanje ne nudi 100-postotnu mogućnost zaštite od sunca.

Što je SPF?

SPF (engl. „sun protection factor“) nam govori koliko prosječno možemo ostati na suncu uz primjenu kreme s određenim zaštitnim faktorom, a da ne zadobijemo opekline. Dakle, takva krema samo produljuje mogućnost boravka na suncu da ne zadobijemo opekline, ali ne omogućuje neograničenu duljinu izlaganja suncu. Primjerice, ako uobičajeno bez zaštitnog faktora “izgorimo na suncu” za 20 minuta, zaštitni faktor SPF 15 omogućuje da na suncu ostanemo određen broj sati, a da ne zadobijemo sunčane opekline. To znači da se minute u kojima ne izgorimo bez zaštitnog faktora pomnože s brojem zaštitnog faktora koji nanesemo na kožu i dobijemo vrijeme koje možemo ostati na suncu, a da pritom ne izgorimo (npr. 20 min x SPF 15 = 300 min ili 5 sati). No povećanje zaštitnog faktora ne znači i proporcionalno povećanje duljine sigurnog izlaganja suncu. Jednako tako, primjenu SPF-a ljudi povezuju samo s morem. No, SPF se mora nanositi kod svakog izlaganja suncu, bilo da je riječ o sunčanim danima u gradu ili na planini.

Madeži i sunce

Ljudi s velikim brojem madeža moraju biti vrlo oprezni kod izlaganja suncu, odnosno ne smiju se sunčati i moraju upotrebljavati kreme s visokom zaštitnim faktorom uz obvezno nošenje majice, kape (ili šešira) i sunčanih naočala. Moraju obavljati redovite dermatološke preglede i, ako dermatolog tako odredi na temelju pregleda digitalnim dermatoskopom, preventivno operacijski ukloniti one madeže koji su okarakterizirani kao atipični. Upravo pravodobnim odstranjenjem atipičnih madeža uklanja se podloga iz koje je moguć kasniji razvoj melanoma. Takve preventivne operacije, uz patohistološku analizu, provode se u cijelom svijetu i mnogim ljudima spašavaju život jer u određenim slučajevima otkrivaju i početne stadije melanoma koji su tada potpuno izlječivi.

Važno je biti informiran!

Kada govorimo o zaštiti kod sunčanja, važno je znati sljedeće: i za oblačnih dana možemo zadobiti opekline na koži; previše izlaganja suncu je opasno bez obzira na životnu dob; zaštitne kreme štite, no ne neograničeno; sunce treba izbjegavati u razdoblju od 11 do 16 sati; ako ne osjećamo toplinu za vrijeme sunčanja, ipak možemo izgorjeti; UV zračenje djeluje štetno i na kožu i na oči; ljudi sa svijetlom kožom i svijetlom kosom osjetljiviji su na UV zračenje; preplanulost nas ne štiti od dodatnih opeklina; štetni učinci opeklina su kumulativni; UV zračenje štetno je i zimi; djecu treba posebno dobro zaštiti; tamnija koža ne čini osobu atraktivnijom; refleksija UV zračenja na pijesku i vodi također je znatna; što nam je sjena kraća, to je UV zračenje opasnije; opekline se mogu zadobiti i za vrijeme boravka u vodi; na većoj nadmorskoj visini UV zračenje je štetnije; sjena štiti od sunca djelomično jer ne štiti i od raspršenog i reflektiranog UV zračenja, koje također može biti toliko jako da izazove opekline.

Kada je riječ o djeci, njihova koža je osjetljiva na sunce i lakše izgori nego koža odraslih. Naime, djecu mlađu od šest mjeseci starosti ne bi trebalo uopće izlagati suncu. Djecu koja su starija od šest mjeseci starosti, potrebno je zaštititi prikladnom odjećom, pokrivalima za glavu i zaštitnim sredstvima namijenjenim djeci, koja apsorbiraju i sprečavaju prodor UV zraka na kožu. Za pravilno nanošenje zaštitnih sredstava potrebno je znati da zaštitna sredstva na kožu treba nanijeti pola sata prije izlaganja suncu. Kako sredstva za zaštitu od sunčanja nestaju znojenjem ili kupanjem, potrebno ih je ponovno nanositi svaka dva sata. Niti jedna krema, ma koliki SPF sadržavala ne pruža stopostotnu zaštitu od sunca. Dakle, samo pridržavanjem uputa o zaštiti od UV zračenja možemo uvelike pridonijeti zdravlju naše kože. Akutna i kronična oštećenja kože od sunca dovode do promjena na stanicama kože, što kasnije utječe na nepravilnu diobu stanica i razvoj tumora kože.

Dobra strana sunčeve svjetlosti

Osim štetnih utjecaja sunca na našu kožu, treba spomenuti i njegovu pozitivnu stranu na naš organizam. Naime, da nema sunca, ne bi bilo života na Zemlji. Sunce je izvor života i energije za sva živa bića. Pod utjecajem sunčevih zraka u našem se organizmu stvara potreban D vitamin. Ultraljubičasto zračenje, kao umjetni izvor zračenja, primjenjuje se u terapiji (fototerapija) različitih kožnih bolesti, primjerice psorijaze, atopijskog dermatitisa, kontaktnoga alergijskog dermatitisa, a u kombinaciji s određenim lijekovima liječe se i određeni tipovi limfoma kože.

Facebook Comments

Loading...
DIJELI