Na današnji je dan prije točno 33 godine Hrvatska odlučila reći jasno “ne” i “zbogom” Jugoslaviji. Bio je to dan kada je na povijesnom referendumu o hrvatskoj državnoj samostalnosti 93.24% glasača reklo dosta i zapravo otvorilo put saborskim odlukama o samostalnosti i suverenosti države.
Građanima su, podsjetimo, bila postavljena dva pitanja, na plavom i crvenom listiću. “Jeste li za to da Republika Hrvatska kao samostalna i suverena država, koja jamči kulturnu autonomiju i sva građanska prava Srbima i pripadnicima drugih nacionalnosti u Hrvatskoj, može stupiti u savez suverenih država s drugim republikama?”, kao i “Jeste li za to da Republika Hrvatska ostane u Jugoslaviji kao jedinstvenoj saveznoj državi?”.
Anušić na obljetnici ‘Gromova’: ‘Jednom grom – zauvijek grom’
Referendum je održan u dramatičnim okolnostima četničke pobune koju su pomagali velikosrpski Miloševićev režim i JNA, kao posljednji zagovornik preživjele komunističke Jugoslavije. Bila je javna tajna da Milošević pristaje na samostalnost Slovenije riječima: “Idite, bre što pre!”, kako bi što lakše prigrabio hrvatske krajeve istočno od crte Karlobag – Karlovac – Virovitica. U tome je tijekom vremena dobio punu potporu jugo-vojske kojoj je bila draža bilokakva nego nikakva Jugoslavija. U međuvremenu je vojni vrh ustrojio i svoju stranku “Savez komunista, pokret za Jugoslaviju” koji je demokraciju u Hrvatskoj i Sloveniji ocjenjivao “privremenom pobjedom kontrarevolucije”.
Golem odaziv
I Milošević i jugo-vojska Hrvatskoj su namijenili sudbinu državice koja se vidi sa Sljemena i to pod vodstvom njihovih istomišljenika! Na te prijetnje moglo se odgovoriti samo pripremama za oružanu obranu i plebiscitarnom voljom naroda za samostalnom državom. A to se i dogodilo!
Odaziv na referendum koji je raspisao Franjo Tuđman bio je, pogotovo ako to gledamo iz današnje perspektive, golem, te se o svojoj sudbini tog dana izjasnilo 83.56% registriranih birača.
Za pitanje na plavom listiću, o suverenosti i samostalnosti Hrvatske, glasovalo ih je 3.051.881 ili 83,6 posto. “Za“ je zaokružilo 2.845.521 glasača ili 93,24 posto izašlih na referendum, protiv njih 126.630 ili 4,15 posto. Nevažećih plavih listića bilo je 1,18 posto. Za pitanje na crvenom listiću, o ostanku Hrvatske u jedinstvenoj saveznoj državi, glasovalo 3.051.881 glasača ili 83,6 posto. “Za“ se izjasnilo 164.267 glasača ili 5,38 posto, “protiv“ 2.813.085 glasača ili 92,2 posto. Nevažećih je listića pak bilo 2,07 posto.
“Bio je to prekrasan osjećaj. Više nije bilo Jugoslavije. Svi su bili sretni”, rekla nam je jedna Zagrepčanka koja je tada bila mlada djevojka.
I više je bilo nego jasno kakva je volja ljudi. Nakon neuspjeha pregovora s ostalim bivšim jugoslavenskim republikama o izlasku iz državnopolitičke krize, Hrvatski sabor je 25. lipnja 1991. donio Ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske, koja je formalno označila početak procesa izlaska Hrvatske iz Jugoslavije, što je dovelo do Domovinskog rata nakon što su srpske snage i JNA započele oružane sukobe protiv hrvatskih vlasti.