Za Hrvate Bugojna 19. ožujka odnosno svetkovina Sv. Josipa ima povijesni značaj. Naime, na taj dan obilježava se obljetnica izlaska hrvatskih logoraša iz logora “Stadion” u Bugojnu.
U logoru stadiona Iskra, u neljudskim uvjetima, 294 Hrvata provela su čak osam mjeseci, a oni preživjeli na današnji dan slave svoj drugi rođendan. Za tijelima 15 nestalih logoraša još uvijek se traga.
“Godinama pokušavamo istaknuti što se dogodilo u Bugojnu i kakva su zapravo stradanja ovdje bila. To je nezamislivo. Kada je Crveni križ tada posjetio bugojanske logore – rekao da takvo nešto nema ni na Manjači. To su rekli pred svima nama i svi smo to čuli”, rekao je na prošloj obljetnici za Direktno Miroslav Zelić, bivši logoraš i sadašnji predsjednik Hrvatske udruge logoraša u BiH.
“Naime, 21 logoraš je odveden iz bugojanskih logora, moram reći iz bugojanskih jer su odvođeni s različitih lokacija. Dva posmrtna ostatka pronašli smo prije nekoliko godina na području općine Bugojno, međutim 2020. godine na lokaciji Tvrdulje, odnosno Rostovo smo pronašli četiri posmrtna ostatka”, dodao je.
Tijela četvorice od 19 najviših vojnih i političkih dužnosnika Hrvata Bugojna, Ante Markulja, Dragana Miličevića, Frane Jezidžića i Zorana Galića, pronađena na lokaciji Rostovo nedaleko Bugojna, gdje se u ratu nalazio kamp mudžahedina, boraca iz islamskih zemalja koji su se borili na strani Armije BiH. Oni su najprije bili zarobljeni i držani u logoru stadiona Iskre, što je zabilježio i Crveni križ, nakon čega su netragom nestali. Podsjetimo također i na gnjusan i sramotan potez jednog od vlasnika zemljišta gdje su pronađeni posmrtni ostaci nestalih Hrvata. Naime, nakon njihovog pronalska jedan od vlasnika pristupnog zemljišta u dvama navratima pokušao spriječiti pristup lokaciji.
Postrojbe Armije BiH iz Bugojna su tijekom rata protjerale 15.000 Hrvata, 311 hrvatskih civila i vojnika je ubijeno, a oko 2000 hrvatskih zatočenika prošlo je torture nekoliko desetaka logora u kojima su okrutno mučeni, ubijani, a oni najistaknutiji odvedeni su u nepoznato. Za njih 15 te još 16 civila traga se gotovo tri desetljeća. Bugojno je samo jedan primjer stradanja Hrvata gdje su zločinci izbjegli ruku pravde, a u ovoj zemlji nažalost, cijeli je niz hrvatskih žrtava – od Buhinih Kuća, Križančeva Sela, preko Dusine pa do Uzdola, Trusine, Grabovice…
Cijeli program obilježavanja počinje 29.obljetnice razmjene logoraša počinje u 10 sati polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća za sve poginule, nestale i umrle Hrvate Bugojna pred Špomen obilježjem u gradskom katoličkom groblju. Sve će se nastaviti misom zadušnicom u tamošnjoj crkvi sv.Ante u Bugojnu.