Današnjom premijerom omiljenog obiteljskog božićnog klasika, „Božićne priče” Charlesa Dickensa, s početkom u 19 sati, riječki HNK Ivana pl. Zajca uplovit će u blagdansko ozračje. Ova dirljiva blagdanska lekcija o tome kako život vođen sebičnošću neminovno vodi k usamljenosti ostat će na programu u brojnim terminima do 19. prosinca.
Režiju priče o škrtom i čangrizavom starom Ebenezeru Scroogeu, i tri božićna duha, potpisuje Renata Carola Gatica, redateljica posebno poznata po svom radu za najmlađu publiku, a adaptaciju Ivana Đula i Milica Sinkauz.
„Božićna priča”, jedno od Dickensovih, najpopularnijih i najinspirativnijih djela, prvi je put objavljena u prosincu 1843. s ilustracijama Johna Leecha, u vrijeme kada su Britanci preispitivali neke božićne tradicije iz prošlosti, uključujući pjesme i tada posve nove običaje kao što su čestitke i božićna drvca.
Šokantno izvješće o zapošljavanju i izrabljivanju djece
Dickens je bio siguran da će se knjiga dobro prodavati i nadao se time riješiti novčane probleme, ali nije mogao ni naslutiti razmjere u kojima će priča odmah biti prihvaćena, te da će vremenom prerasti u omiljeni klasik. Iako mu cilj nije bio napisati bezvremensko književno djelo, učinio je to u svega nekoliko tjedana krajem 1843. dočaravši duh vremena ranog viktorijanskog oživljavanja božićnih praznika.
Božićni mjuzikl nastao prema popularnom filmu u Centru za kulturu i informacije Maksimir
Dickensa su na pisanje „Božićne priče” motivirali iskrena društvena osjetljivost i briga te zaprepaštenost tadašnjim parlamentarnim izvješćem o zapošljavanju i izrabljivanju djece kao potplaćene radne snage u opasnim uvjetima poput rudnika, kao i u njegovim ranijim djelima.
Ključne teme priče su odnos prema potrebitima i najranjivijima u društvu te mogućnost iskupljenja sebičnog čovjeka preobrazbom u suosjećajnog koji pronalazi istinsku radost u vlastitoj dobroti. Budući da je tijekom odrastanja pretrpio i siromaštvo, osjećaj za društvenu nejednakost u njegovim djelima temeljio se i na osobnom gorkom iskustvu.
„Božićna priča” kazališno je adaptirana nebrojeno puta, a doživjela je i brojne filmske verzije. Priču danas nerijetko u blagdanskim danima javno čitaju i članovi britanske kraljevske obitelji, a od 1853. ju je javno čitao i sam Dickens. Riječ je o jednoj od najljepših božićnih priča koja slavi zajedništvo i dobrotu, obiteljsku ljubav i toplinu doma, osvajajući srca malih i velikih vječno je nasljeđe Charlesa Dickensa.
‘Ideja zajedništva kao suštinska i nepromjenjiva’
„Razmišljajući o tome koliko su se vremena promijenila i što je to što je zajedničko svim Božićima, jedna se ideja nametnula kao suštinska i nepromjenjiva – ideja zajedništva. Što bi onda bilo zajedništvo u kazalištu danas? I što bi se dogodilo kada priču napisanu za djecu na scenu ne bi donijeli samo odrasli glumci?”, kažu na početku odgovara na pitanja koja su im se nametala autorice adaptacije Ivana Đula i Milica Sinkauz.
‘Kralj’ zabavne glazbe: Mate Mišo Kovač zbog visoke temperature u bolnici
Autorice adaptacije, ujedno i autorice stihova božićnih pjesama napisanih u stilu tradicionalnih christmas carols koje zborovi pjevaju na ulicama u vrijeme Božića, a koje se pjevaju u predstavi i koje su uglazbili Ivana Đula i Luka Vrbanić, dodaju kako odluka o uključivanju djece u cijelu ovu priču, nije samo dramski princip koji je tu da razigra zadane situacije i učini ih dinamičnima.
Ulogu Scroogea glumi Denis Brižić u alternaciji s Deanom Krivačićem, a u ostalim su ulogama Deni Sanković, Edi Ćelić, Mario Jovev, Nika Grbelja, Andreja Brozović Adžić-Kapitanović, Serena Ferraiuolo, Ana Marija Brđanović i Kristina Paunovski, dok će se iz off-a čuti glasovi Aleksandra Cvjetkovića, Olivere Baljak, Aleksandre Stojaković i Ivane Đula. U predstavi kao kor sudjeluju polaznice i polaznici Dramskog studija „Pontes”, te Dječji zbor „Kap”.
“Djeca ovdje postaju dio glumačkog kolektiva pa se božićno zajedništvo događa na još jednom planu. Zajednički rad svima nam je donio priželjkivani božićni duh, i neka nam taj duh opsjeda kazališnu kuću prijazno i neka ga nitko ne poželi odložiti s predstavom”, odgovaraju Ivana Đula i Milica Sinkauz.