Austro-Ugarski ratni brod imena Zrinski, odnosno Zrínyi prema mađarskom načinu pisanja, koji je dobio ime po uglednoj hrvatskoj velikaškoj obitelji Zrinskih (nekoć Šubić) porinut je u more 12. travnja 1910. godine, a pripadao je klasi najvećih dotad izgrađenih ratnih brodova Austro-Ugarske mornarice.
Pula, koja je ujedno bila i glavno zapovjedno središte čitave Austro-ugarske mornarice, bila mu je glavna luka, a imao je istisninu od 14.700 tona, što je znatno više i od današnjih najvećih američkih krstarica u aktivnoj službi. Brod je pokretao motor od 20.000 konjskih snaga, piše Povijest.
Metalni oklop broda bio je na mjestima debeo do 25 centimetara. Paluba je bila prekrivena tikovinom i to je bio jedini materijal koji je Austro-Ugarska morala nabaviti u inozemstvu.
Znate li po kome se zove Parkinsonova bolest? Taj podatak sigurno niste ni znali
Glavno oružje Zrinskog činili su topovi kalibra 305 milimetara, koje je proizvodila Škoda iz Češke, najveće industrijsko poduzeće u Austro-Ugarskoj. Granate su bile teške čak 450 kilograma, a mogle su biti ispucane na udaljenost od čak 20 kilometara. Zanimljivo je da je brod imao posadu od čak 890 ljudi.