Iako se žene u kontekstu rata najčešće spominju kao žrtve, brojne Hrvatice su dale svoj obol u Domovinskom ratu, pa ih je tako status braniteljice steklo više od 23 tisuće, a u registru ih je oko 4,9 posto ukupnog broja hrvatskih branitelja.
Brojka koja svakako nije zanemariva, pa su stoga hrvatske ratne heroine okupljene u svojim udrugama unutar kojih rješavaju probleme svoje populacije, organiziraju obilježavanja različitih obljetnica iz Domovinskog rata, bave se humanitarnim radom i nerijetko priopćenjima reagiraju na određena politička pitanja i odluke.
Žene u Domovinskom ratu imale su različite zadatke, pa je tako bilo nezamislivo da postoji brigada bez medicinskih sestara, liječnica, kuharica i ostalog osoblja bez koje branitelji na prvoj crti ne bi mogli funkcionirati.
Djevojčica na ‘prvoj crti’
No, pogrešno je misliti da su Hrvatice bile “rezervirane za ženske poslove” jer je veliki broj njih, s oružjem u rukama, stao rame uz rame sa svojim muškim suborcima. U to doba, žene na prvoj crti bile su prilično normalna i uobičajena pojava jer je Hrvatska bila u teškom deficitu sa ljudstvom, pa se među braniteljicama s prve linije moglo naći i malodobnih djevojaka.
Tijekom teških borbi prilikom opsade Vukovara, kroz cijeli tromjesečni period ratovanja – ovom je gradu nedostajalo svega, a osobito branitelja. Tako se aktivnoj obrani Grada-heroja priključila i tada 14-godišnja Sandra Horvat, najmlađa braniteljica Vukovara. Osim sudjelovanja u vukovarskom ratu, ova braniteljica je naknadno ratovala po Slavoniji i Kupresu, te tako stekla zavidnih 1700 dana borbenog sektora. Kao veteranka Domovinskog rata po činu je narednik, supruga je slavnog vukovarskog branitelja Josipa Horvata (Mađara) i majka dvoje djece.
Naučila je, kaže, baratati svim oružjem, a dobila je i zahvalnicu kao najbolji minobacač. Njezinoj obitelji, kaže, nije padalo na pamet da je pusti u rat.
Hrabra hosovka iz Vukovara
“Vukovar je gorio. Srušena mi je kuća, ali prijelomni trenutak dogodio se kad je poginuo moj otac. Više nije bilo dvojbe i moj budući muž, zapovjednik Josip Horvat, zvan Mađar, odveo me u zapovjedništvo. Prvo je nastalo čuđenje, priključilo im se dijete pa još k tome žensko, a onda su se šalili i govorili ‘kad nema ništa drugo, dobro je i ovo.’”
Unatoč preporukama da se priključi bolničarkama, tada 21-godišnja Vijoleta Antolić je do zadnjeg dana borbe, baš kao i Sandra Horvat, herojski sudjelovala u obrani Vukovara i to u redovima HOS-a. Ratovala je na prvoj crti na Sajmištu, najkrvavijem dijelu vukovarske bojišnice, a preživjela je i teška zlostavljanja u srbijanskom logoru. Sve to je nije obeshrabrilo, pa se tako našla i na drugim bojištima u Hrvatskoj i BiH. Nakon gotovo 1700 ratnih dana, Viki je kao ratni invalid umirovljena 1996. nakon čega je živjela u Zagrebu u kojem je tragično preminula 2014. godine.
Preživjela 4 metka i 28 gelera
U Zagrebu je naprasito preminula i heroina Domovinskog rata Nevenka Topalušić kojoj je pozlilo prvoga dana prosvjeda u Savskoj 66 koja danas nosi naziv Trg Nevenke Topalušić. Nevenka je mir dočekala u invalidskim kolicima kao 100%-tni ratni vojni invalid prve skupine. U sve borbene akcije odlazila je s pješaštvom, pješačeći u borbenom rasporedu. Osobno naoružanje nikada nije nosila u akciju. Njen stav je bio bezgranično vjerovanje suborcima kao i to da može ponijeti puno više sanitetskog materijala umjesto oružja i streljiva. Kao pripadnica 1. bojne 2. gardijske brigade “Crnih mambi” u operaciji “Una 95”
spašavajući suborce ranjena je s četiri snajperska metka, a dobila je i 28 gelera od granate.
“Ovdje sam jer me ubija nepravda, otišla sam u rat jer sam htjela da bude dobro mojoj djeci. Neću odavde, mogu me samo mrtvu odnijeti. Dan i noć, ako treba godinama, dok god ne umrem, tu ću biti”, izjavila je na početku prosvjeda, a njezine su se riječi nažalost obistinile ubrzo nakon ove izjave.
Piše: Snježana Vučković
*Tekst je nastao u okviru projekta ”Čuvanje sjećanja na žrtve Domovinskog rata”, kojeg je financijski podržala Agencija za elektroničke medije sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
