Nakon što je Skupština Crne Gore prihvatila da se dnevni red sjednice parlamenta u petak dopuni prijedlogom rezolucije o genocidu u Jasenovcu, u crnogorskom parlamentu tijekom poslijepodneva započela je burna rasprava, koja je završila u ranim večernjim satima, a kako javlja podgorička Pobjeda, rezolucija je dobila potrebnu podršku zastupnika. Glasala su 42 od 81 zastupnika u parlamentu, 41 je bio za, a jedan protiv.
Predsjednik Skupštine Andrija Mandić pozvao je ranije zastupnike da podrže rezoluciju, a u obrazloženju je istaknuo da su čelnik Demokratske narodne stranke (DNP) Milan Knežević i on dostavili amandmane kojim je predloženo da ovom rezolucijom budu obuhvaćeni i logori u Dachauu i Mauthausenu. Mandić, koji je i predložio rezoluciju, rekao je da je “to poziv na sjećanje i na ono ljudsko u svima nama”, istaknuvši da rezolucija nije upućena ni protiv koga, već joj je cilj ukazati na to da je zlo, bez obzira na to tko ga je počinio.
Predsjednik crnogorske skupštine u četvrtak je službeno predložio da se u dnevni red uvrsti i prijedlog rezolucije o genocidu u Jasenovcu. Na namjeru Mandića da iskoristi mogućnost dopune dnevnog rada 24 sata prije održavanja sjednice upozoravala je crnogorska oporba, ustvrdivši da vlast na taj način pokušava izbjeći javnu raspravu o rezoluciji o Jasenovcu.
Njezinim bi usvajanjem, kako su prenosili mediji, populistički Pokret Europa sad (PES) premijera Milojka Spajića trebao smiriti i zadovoljiti proruski i prosrpski dio vladajuće strukture u Crnoj Gori, nakon što je njegova vlada u Ujedinjenim narodima podržala Rezoluciju o Srebrenici. I njegovi zastupnici dali su potpis za rezoluciju. Spajić u srijedu u Bruxellesu nije konkretno odgovorio hoće li će njegovi zastupnici podržati ovu rezoluciju iako su njeni potpisnici.
Još je ranije najavljena žestoka reakcija Hrvatske ako se rezolucija usvoji a to i dogodilo.
Ministarstvo vanjskih i europskih poslova priopćenjem je reagiralo na usvajanje rezolucije o Jasenovcu u skupštini Crne Gore.
“Ministarstvo vanjskih i europskih poslova žali što je Crna Gora odlučila zanemariti pozive Republike Hrvatske da ne politizira žrtve Jasenovca i ne povlači poteze koji bi se na negativan način mogli odraziti na naše bilateralne odnose i europski put Crne Gore.
Republika Hrvatska smatra neprihvatljivim, neprimjerenim i nepotrebnim donošenje rezolucije čija namjera nije izgradnja kulture sjećanja i pomirbe, već instrumentalizacija sjećanja na žrtve Jasenovca radi kratkoročnih političkih ciljeva inicijatora ove rezolucije.
Nedvojbeno je kako je motiv za njezino donošenje sadržan u činjenici da je u Općoj skupštini Ujedinjenih naroda inicirana rezolucija o Međunarodnom danu sjećanja na genocid u Srebrenici, koja je usvojena 23. svibnja 2024. Iz navedenog jasno proizlazi da se rezolucija o Jasenovcu donijela kako bi se obezvrijedila i relativizirala UN-ova rezolucija o genocidu u Srebrenici, koji je utvrđen nizom presuda Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju i u presudi Međunarodnog suda od 26. veljače 2007.
Ovaj postupak Crne Gore ne može se smatrati dobronamjernim i dobrosusjedskim u odnosu na Republiku Hrvatsku niti je u skladu s deklariranim ciljem članstva Crne Gore u Europskoj uniji.
Dobrosusjedski odnosi su jedan od ključnih elemenata procesa proširenja kao i procesa stabilizacije i pridruživanja te jedan od ključnih kriterija za ocjenjivanje napretka u pristupnom procesu Crne Gore, sukladno Pregovaračkom okviru Europske unije za Crnu Goru. Nastavno na nedavan pozitivan Izvještaj o ispunjenju privremenih mjerila za poglavlja 23 i 24 (IBAR), Republika Hrvatska očekivala je da će se Crna Gora suzdržati od svake aktivnosti koja bi mogla voditi k narušavanju ili pogoršavanju dobrosusjedskih odnosa te da će svoje napore usmjeriti na ispunjavanje uvjeta i mjerila u pristupnom procesu od kojih su neka posebno važna za Republiku Hrvatsku.
Podsjećamo, sukladno Zajedničkom stajalištu EU za poglavlje 23, predstavljenom na Međuvladinoj konferenciji 26. lipnja 2024., Crna Gora mora pokazati napredak i rezultate vezano za procesuiranje ratnih zločina, uključujući utvrđivanje odgovornosti na visokim razinama, rješavanje slučajeva nestalih osoba kao i pitanje odšteta za žrtve te zaštitu nacionalnih manjina i njihovih prava.
Republika Hrvatska očekuje da će Crna Gora prioritetno pristupiti rješavanju pitanja utvrđivanja odgovornosti za zločine koje su državljani Crne Gore izvršili tijekom agresije na Republiku Hrvatsku devedesetih godina. To osobito uključuje i one počinjene prilikom napada na Dubrovnik koji je započeo 1. listopada 1991. i opsade grada koja je trajala do svibnja 1992., kao i zločine počinjene nad hrvatskim državljanima u Crnoj Gori, uključujući u logoru Morinj u kojem je bilo zatočeno više od 350 hrvatskih državljana od rujna 1991. do kolovoza 1992., te pitanje pravednih naknada za sve bivše logoraše.
Uzimajući u obzir stvarnu svrhu ovog čina Skupštine Crne Gore, kojim se Crna Gora stavila u položaj koji Republika Hrvatska ne može tumačiti dobrosusjedskim i suprotan je namjerama razvoja prijateljskih odnosa, Republika Hrvatska zadržava pravo reagirati na odgovarajući način”, navode u priopćenju.