U članku pod naslovom “Gospodarsko upravljanje Hrvatskom 1. svibnja preuzela je Europska komisija” sredinom svibnja ove godine upozorili smo na to kako će potkraj lipnja “vlada” Europske unije, Europska komisija (EK), predstaviti javnosti proljetni paket europskog semestra, postupka usklađivanja fiskalnih politika država članica, za 2024. godinu.
Europska komisija to čini svakoga proljeća, no ovoga puta trebalo je to biti prema “Novom okviru gospodarskog upravljanja Europskom unijom”, “najambicioznijoj i najopsežnijoj reformi pravila gospodarskog upravljanja od gospodarske i financijske krize” (EK), koji je stupio na snagu 30. travnja ove godine.
Prema tom novom “pravnom okviru”, Komisija državama članicama “pruža smjernice o sadržaju njihovih nacionalnih srednjoročnih fiskalno-strukturnih planova”. Države članice, pak, u tim svojim planovima trebaju “utvrditi fiskalne ciljeve te prioritetne reforme i ulaganja”, pa ih predstaviti Komisiji do 20. rujna ove godine.
Preporuka za preporuku
I zaista, danas je pred nama deset gusto ispisanih stranica dokumenta Europske komisije s datumom 19. lipnja i naslovom “Preporuka za preporuku Vijeća o ekonomskim, socijalnim, strukturnim i proračunskim politikama te politikama zapošljavanja Hrvatske”. U preambuli dokumenta Komisija se poziva na Ugovor o funkcioniranju EU-a, zatim na Uredbu 2024/1263 Europskog parlamenta i Vijeća o djelotvornoj koordinaciji ekonomskih politika i multilateralnom proračunskom nadzoru, potom na rezolucije Europskog parlamenta i mišljenja četiriju njegovih odbora te naposljetku na zaključke Vijeća.
Nakon devet stranica rekapitulacije povijesti i glavnih odredbi novog “pravnog okvira” gospodarskog upravljanja Europskom unijom, poslije brzinskog pregleda ekonomskog i socijalnog stanja Hrvatske te podsjećanja na europske zahtjeve Hrvatskoj u prethodnim godinama, dolazimo i do triju “preporuka”, koja bi “djelovanja” Hrvatska trebala “poduzeti” u 2024. i 2025. godini.
Istodobno kad i svoju “Preporuku za preporuku Vijeća”, Komisija je objavila i svoje “Izvješće za Hrvatsku za 2024.”, dokument čak i zanimljiviji od “Preporuke” jer iz njega se vidi što supranacionalne “vlasti” Europske unije smatraju dobrim i pohvalnim za Hrvatsku, a što joj zamjeraju i od nje traže da promijeni i popravi.
S pohvalnim ocjenama i prognozama EK i Vlada Andreja Plenkovića rado se i često javno busa o prsa, dok se Komisijine zamjerke i kritike (“nedostaci u odnosu na izazove”) u Hrvatskoj u javnim istupima i raspravama vladajućih političara i o njima ovisnih stručnjaka gotovo uopće ne mogu naći. Evo što je Europska unija u svojoj analizi zamjerila hrvatskim vlastima. U prvom redu, “rast primarnih tekućih rashoda koje financira država u 2023. nije bio u skladu s preporukom Vijeća”.
Rast rashoda
Vijeće je u srpnju 2022. preporučilo da Hrvatska “poduzme mjere čiji je cilj osigurati da rast primarnih tekućih rashoda koje financira država u 2023. bude u skladu s općim neutralnim smjerom politike, uzimajući u obzir stalnu privremenu i ciljanu potporu kućanstvima i poduzećima koja su najosjetljivija na povećanje cijena energije te osobama koje bježe iz Ukrajine. Hrvatskoj je preporučeno da se pripremi za prilagodbu postojeće potrošnje u skladu s razvojem situacije”. No to se nije obistinilo. “Prema Komisijinim procjenama, smjer fiskalne politike bio je u 2023. ekspanzivan (3,0 posto BDP-a) u kontekstu visoke inflacije.”
Vijeće je u srpnju prošle godine preporučilo Hrvatskoj “da osigura razboritu fiskalnu politiku, osobito ograničavanjem nominalnog povećanja neto primarnih rashoda koje financira država u 2024. na najviše 5,1 posto”. Prema Komisijinoj proljetnoj prognozi 2024., međutim, “predviđa se da će u Hrvatskoj doći do povećanja neto primarnih rashoda koje financira država za 14,4 posto u 2024., što je više od preporučene maksimalne stope rasta. Ta prekomjerna potrošnja u odnosu na preporučenu maksimalnu stopu rasta neto primarnih rashoda koje financira država na razini je 3,6 posto BDP-a u 2024. Postoji rizik da to ne bude u skladu s preporukom Vijeća”.
Osim toga, Vijeće je preporučilo da Hrvatska u 2023. i 2024. “što prije poduzme mjere radi postupnog ukidanja hitnih mjera energetske potpore i da ostvarene uštede iskoristi za smanjenje državnog deficita”. Također, Vijeće je Hrvatskoj preporučilo i da “očuva javna ulaganja koja financira država i osigura učinkovitu apsorpciju sredstava iz Mehanizma za oporavak i otpornost te novca iz drugih fondova Unije, osobito radi promicanja zelene i digitalne tranzicije”. Europska komisija, “uz gospodarske i socijalne teškoće koje se otklanjaju planom za oporavak i otpornost i sredstvima iz drugih fondova EU-a”, upozorava da se Hrvatska “suočava s dodatnim izazovima koji se odnose na pristup različitim izvorima financiranja”. EK zamjera Hrvatskoj nedovoljno promicanje tržišta kapitala, neusklađenost vještina i potreba tržišta rada, te rascjepkanost javnih ustanova za istraživanje, razvoj i inovacije.
Znatno zaostajanje
Možda najvažnija europska zamjerka Hrvatskoj jest da joj je “nebankarsko financiranje i dalje nedovoljno razvijeno”. “Tržišna kapitalizacija na burzi i razina izdavanja dužničkih i vlasničkih instrumenata znatno zaostaju za prosjekom EU-a”, upozorava Komisija. “Aktivnosti na tržištu privatnog vlasničkog kapitala i poduzetničkog kapitala pokazuju ograničena pozitivna kretanja. Niska razina povjerenja i manjak privlačnosti alternativnih izvora financiranja dodatna su prepreka za usmjeravanje privatne štednje u tržište kapitala i razvoj burze…”
Pozitivna kretanja na hrvatskom tržištu rada “nastavljaju se, ali su i dalje prisutne trajne neusklađenosti vještina i potreba tržišta rada. One povećavaju manjak radne snage i istodobno ograničavaju povećanje produktivnosti”. Upozorenja Europske komisije i Vijeća na hrvatsku veliku rascjepkanost u području javnog istraživanja, razvoja i inovacija na razini javnih istraživačkih ustanova i fakulteta u sklopu sveučilišta – na rubu su dramatičnog vapaja. “Brojnost i rascjepkanost tih ustanova posebno otežavaju učinkovitost i smanjuju mogućnosti za suradnju i prijenos znanja, među ostalim između poduzeća i akademske zajednice”, stoji u Komisijinu dokumentu.
“Hrvatska u okviru plana za oporavak i otpornost provodi reforme u cilju smanjenja broja javnih ustanova za istraživanje. Međutim, bilo bi korisno povećati opseg, ambiciju i brzinu tih nastojanja. Uz to, udio rashoda poduzeća u istraživanju i razvoju i njihovo uvođenje inovativnih programa i dalje je ispod prosjeka EU-a…” Naposljetku, evo što europske “izvršne vlasti”, Komisija i Vijeće, preporučuju, bolje reći traže od Hrvatske, da poduzme ove i sljedeće godine “u skladu s prioritetima europskog semestra” kao “doprinos gospodarskom i socijalnom oporavku i provedbi održivih reformi i ulaganja, posebno u cilju promicanja zelene i digitalne tranzicije i jačanja otpornosti gospodarstva država članica”.
Nema radne snage
Kao prvo, Hrvatska mora dostaviti srednjoročni fiskalno-strukturni plan. Zatim mora rast neto rashoda ograničiti u skladu sa zadržavanjem deficita opće države ispod tri posto svojega BDP-a i zadržavanjem duga opće države na razboritoj razini u srednjem roku. EU nadalje traži od Hrvatske “da pojača administrativni kapacitet za upravljanje sredstvima EU-a”, da “ubrza ulaganja i održi dinamiku provedbe reformi. Hrvatska mora izbjeći nova kašnjenja kako bi se omogućila kontinuirana, brza i djelotvorna provedba plana za oporavak i otpornost, uključujući poglavlje o planu REPowerEU, i tako osigurati završetak reformi i ulaganja do kolovoza 2026.”.
Osim tih sveobuhvatnih, Komisija i Vijeće imaju i neke konkretnije preporuke za Hrvatsku. Takva je “povećati pristup različitim izvorima financiranja i promicati tržišta kapitala tako što će se olakšati sudjelovanje malih ulagača na tržištu obveznica te ukloniti prepreke za uvrštenje i jačati korporativno upravljanje kako bi se povećala atraktivnost burze”.
Hrvatska također treba smanjiti nedostatak radne snage i vještina tako što će se jačati osnovne vještine, poboljšati usavršavanje i prekvalifikacije. Naposljetku, Hrvatska treba smanjiti rascjepkanost javnih ustanova za istraživanje, razvoj i inovacije…
Rimsko pravo koči poduzetništvo
Gotovo zanemarivo financiranje poduzetništva putem burze i transparentnog dioničarstva općenito ili konfuzno javno financiranje inovacija sistemske su, povijesno ukorijenjene boljke Hrvatske nastale u davnoj prošlosti zbog njezina pravnog poretka, europskog kontinentalnog (ili “rimsko-njemačkog”) prava koje, za razliku od anglosaksonskog, ne štiti dovoljno učinkovito manjinska prava financijskog ili intelektualnog vlasništva, a nije ga moguće zamijeniti anglosaksonskim. Tako da su europski zahtjevi za većom vlasničkom demokracijom i plodonosnijim temeljnim i razvojnim istraživanjima u Hrvatskoj nažalost čista utopija.
No Hrvatska ima dobrih razloga da se trudi provesti i takve utopijske europske zahtjeve jer za njih od Europe dobiva golemu novčanu “mrkvu”. Hrvatska je iz Mehanizma za oporavak i otpornost dobila drugi relativno (prema BDP-u) najveći iznos novca u Europskoj uniji, jednak čak četvrtini BDP-a! Rashodi hrvatske države financirani bespovratnim sredstvima iz europskog Mehanizma za oporavak i otpornost te sredstvima drugih fondova EU-a lani su iznosili 3,4 posto hrvatskoga BDP-a, tako da bi se moglo reći da je cjelokupni hrvatski rast od 3,1 posto u 2023. nastao zahvaljujući europskom darovanom novcu. Da nije bilo tog novca, Vlada Andreja Plenkovića ne bi se imala čime pohvaliti.