Policija je uvela novu regulaciju prometa, na događaju se okupila splitska politička vrhuška, a na koncu su brojke pokazale da se na ovogodišnjem Gay Prideu održanom u Splitu okupilo svega tristotinjak ljudi, što bi se moglo opisati i kao svojevrsni fijasko s obzirom na to da se Pride održava na samim začecima sezone kada Split vrvi ljudima iz cijelog svijeta.
Usporedbe radi, na splitskom Hodu za život koji se održavao početkom lipnja okupilo se oko 700 mladih Splićana, trudnica, studenata, umirovljenika i obitelji s djecom koji su uz pjesmu, zastave i poklike privlačili pozornost domaćih, ali i stranca, baš kao i neistomišljenika koji su ih na koncu rute dočekali s transparentima kako bi iskazali svoje protivljenje njihovim pro life stavovima.
Interesantno je i mimo ovih splitskih događanja primijetiti da se sve veći broj mladih ljudi u Hrvatskoj okreće crkvi zbog čega se posljednjih godina smanjuje broj sudionika na manifestacijama kao što je i ovaj Pride u Splitu, dok istodobno sve veći broj mladih ljudi diljem zemlje pohodi Hod za život, ali i manifestacije kao što je Hod sv. Antuna koji se ove godine šesti put održao u Zagrebu pod geslom “Tko daje srce, daje sve”. Hod dug 16 kilometara u kojem su se nosile relikvije sv. Antuna i križ okupile su tisuće mladih hodočasnika iz Hrvatske, ali i šire, a organizira ga Centar za promociju duhovnih zvanja koji predvodi fra Stjepan Brčina uz suradnju Župe i bazilike sv. Antuna Padovanskog na Svetom Duhu te Župe sv. Antuna Padovanskog u Sesvetskim Selima, kao i Evangelizacijske zajednice Sveti Duh.
Zabrinuti su za sigurnost
Kao što su mladi ove godine u velikom broju pohodili Hod sv. Antuna, tako se veliki broj mladih ljudi odazvao i na koncerte duhovne glazbe Progledaj srcem 24. i 25. svibnja u zagrebačkoj Areni koja je bila rasprodana do posljednjeg mjesta pa je u skladu s time već najavljeno održavanje ovog duhovnog koncerta i za iduću godinu. Kada je o splitskom Prideu riječ, spomenimo da je on ove godine održan pod sloganom “Širimo granice slobode”.
Objava Zagreb Pridea: Šesnaest LGBTIQ+ organizacija ogradilo se od LGBT izbornog kompasa
Ovogodišnja kampanja Pridea bavila se temom queer bivanja u javnom prostoru pa se tako ondje progovorilo i o tome kako LGBTIQ+ osobe nerijetko drugačije percipiraju neke stvari o kojima ostatak javnosti i ne razmišlja, kao što je to primjerice boravak na ulicama, u školi ili nekim drugim institucijama. Često ih tako zabrinjava hoće li ugroziti svoju sigurnost tako što svojim ponašanjem ili izgledom privuku neželjenu pozornost.
“Sigurnost. Sigurnost je jedna od temeljnih ljudskih potreba, ona uvjetuje sve ostale osjećaje, kako se ponašamo i što radimo. Ako se negdje ne osjećamo sigurno, od tu najčešće bježimo. Naš dragi i lipi Split. Većina LGBTIQ mladih intenzivno razmišlja o preseljenju iz Splita u neku sigurniju sredinu u kojoj bi mogli otvoreno živjeti svoje identitete. Ne osjećamo se sigurno u vlastitom gradu, po njegovim ulicama, školama, u izlasku, kod doktora. Biti u javnom prostoru za nas znači procjena okoline i kalkuliranje koliko otvoreno negdje možemo govoriti i koliko se opušteno možemo ponašati”, poručila je na Pjaci okupljenima Mirta Barić, jedna od organizatorica ovog splitskog događaja koji je prošao bez ikakvih incidenata što su potvrdili i u ondašnjoj PU Splitsko-dalmatinskoj.
Porast interesa
Osim LGBTIQ osoba i njihovih prijatelja, splitskoj se povorci ponosa pridružio gradonačelnik Ivica Puljak u društvu svoje supruge, saborske zastupnice Marijane Puljak i zamjenika Bojana Ivoševića. “Sve dok u Splitu ima ljudi koji se osjećaju nesigurno i čija su prava ugrožena, na nama je da podržavamo manifestacije kao što je ‘Split Pride’. Njima širimo poruku da je Split multikulturalni grad, grad svih svojih građana i gostiju. Zajedno moramo širiti poruke tolerancije, uvažavanja različitosti i jednakih prava za sve”, poručio je splitski gradonačelnik.
Poruka ovog mirnog skupa mogla bi u konačnici ipak biti da Split suprotno izrečenom ipak nije nesiguran grad jer incidenata na Prideu nije bilo niti prošle godine kada se ondje prema procijeni organizatora okupilo dvostruko više ljudi – njih šestotinjak. Sa skupa je i tada poručeno da Hrvatska ima europske zakone, ali ne i europske vrijednost, no istraživanje koje je u travnju predstavila Međunarodna istraživačka skupina u Rimu koja se bavila mladima i vjerom daje naslutiti da mladi u Hrvatskoj ne predstavljaju iznimku.
Navedeno istraživanje provedeno među mladima u Argentini, Brazilu, Indiji, Keniji, Meksiku, Filipinima, Španjolskoj i Ujedinjenom Kraljevstvu na uzorku od 4889 mladih između 18 i 29 godina pokazalo je da je došlo do porasta interesa za duhovnost među mladim ljudima diljem svijeta, posebice u Keniji, Filipinima i Brazilu gdje se 82 do 92 posto mladih identificira kao vjernici.