Na hrvatskom je tržištu nekretnina u 2020. ostvareno oko 103.000 kupoprodaja, odnosno 7,7 posto manje nego u 2019. godini.
Razlozi za to su epidemiološka situacija, no širenje koronavirusa nije toliko utjecalo na zastoj nekretninskog tržišta na što ukazuje i ukupna vrijednost prodanih nekretnina u vrijednosti od 40 milijardi kuna, koja 0,5 posto veća nego u 2019. godini i 11 posto BDP-a.
“Medijalne cijene stanova po kvadratnom metru za cijelu Hrvatsku u 2020. su iznosile oko 9600 kuna, pri čemu su najviše bile u Dubrovniku, iznad 19.000 kuna, dok su u Zagrebu bile oko 11.000 kuna. Pritom se povećala potražnja za novim stanovima u cijeloj zemlji, ali je i dalje, kao i za kućama, najviša za onima u Zagrebu i na Jadranu (Split, Rijeka, Pula i okolice tih gradova), a najmanja u istočnim dijelovima zemlje, gdje su cijene i najniže”, istaknula je Ivana Rašić iz Ekonomskog instituta Zagreb.
Gledajući to po županijama, najviša medijalna cijena stana je zabilježena u Dubrovačko-neretvanskoj županiji od 13.999 kuna za metar kvadratni, a prati ju Splitsko-dalmatinska županija s cijenom od 12.624 kune te Grad Zagreb s 11.052 kune.
“Ono što se desilo na tržištu nekretnina u 2020. zbog pandemije i potresa u Zagrebu samo je djelomično obuhvaćeno ovim pregledom, jer za statistiku ipak treba vremena, ali posljedice toga će se još osjećati na tržištu. Pregled pokazuje primjerice da su cijene nekretnina, posebice stanova u Zagrebu i lani generalno rasle, ali ima i dijelova grada u kojima je tržište zamrlo, nema trgovanja zbog potresa, i pad cijena je od 5 do 7 posto”, rekao je državni tajnik u Ministarstvu prostornog uređenja Željko Uhlir.
Rašić je naglasila da je radila analizu o tzv. priuštivosti stanova i drugih nekretnina uzimajući u obzir godišnji dohodak, pri čemu su najmanje priuštive nekretnine na jadranskoj obali u Dubrovniku, a najviše u Novom Marofu.
“U Novom Marofu se za prosječni godišnji dohodak može kupiti oko 58 metara kvadratnih stana, što je vjerojatno rezultat i nižih cijena kvadrata i nešto višeg dohotka stanovnika, dok je to u Dubrovniku nepriuštivo i kroz više godina, odnosno za metar kvadratni stana u Dubrovniku, pa i Hvaru i Tučepima, potrebno je više od 30 posto godišnjeg dohotka”, zaključila je Rašić.
Disbalans cijena nekretnina na obali i kontinentu najbolje prikazuje analiza da se za metar kvadratni kuće u Splitsko-dalmatinskoj županiji može kupiti čak 16 metara kvadratnih u Zagrebačkoj županiji.
U dvadeset jedinica lokalne samouprave s najmanjom priuštivosti za prosječni godišnji dohodak građani su mogli kupiti između 3,1 i 4,2 m2 stambenog prostora. Među prvih 90 najmanje priuštivih lokalnih jedinica, od ukupno 175 jedinica lokalne samouprave za koje je raspoloživa vrijednost indeksa priuštivosti, nema naselja koje se ne nalazi u priobalnoj županiji.
Na 91. se mjestu nalazi tek Zagreba s vrijednošću indeksa 14,6, u kojem su stanovnici za prosječni godišnji dohodak mogli kupiti 6,8 m2. Najpriuštiviji stanovi su u Novom Marofu gdje indeks priuštivosti iznosi 1,7, a zatim slijede Gračac, Plitvička Jezera i Strahoninec.
Analiza EIZ-a pokazuje da u 20 jedinica lokalne samouprave koje bilježe povoljne stambene nekretnine, zaposleni građani za svoj godišnji dohodak mogu kupiti između 13,4 i gotovo 58 m2 stambenog prostora.
Najviše cijene stanova bilježi obala. Tako su medijalne cijene stanova u Primorsko-goranskoj 10.329 kuna i Zadarskoj županiji 10.311 kuna. Preostale obalne županije bilježe cijene stanova u rasponu od 9000 do 10.000 kuna, i to redom Istarska od 9731 kunu, Ličko-senjska od 8777 kuna i Šibensko-kninska od 8178 kuna, dok u kontinentalnom djelu prednjači Zagrebačka županija s medijalnom cijenom od 7643 kune. Slijedi je Osječko-baranjska s 6920 kuna te Varaždinska županija s 6697 kuna.
U preostalim se županijama medijalna cijena stanova kretala u rasponu od 3355 kuna u Vukovarsko-srijemskoj županiji do 6367 kuna u Međimurskoj županiji.
Razlika u medijalnoj cijeni stanova između Dubrovačko-neretvanske i Vukovarsko-srijemske županije u prošloj godini iznosila je čak 10.644 kuna, što znači da se za jedan kvadrat u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, u Vukovarsko-srijemskoj županiji moglo kupiti 4,2 metra kvadratna stana. Za usporedbu 2019. se za jedan kvadrat stana u Dubrovačko-neretvanskoj županiji moglo kupiti 3,8 kvadrata stana u Vukovarsko-srijemskoj županiji.
Podaci pokazuju kako većina županijskih sjedišta iz godine u godinu bilježi znatnu višu cijenu od ostatka svojih županija, navodi se u publikaciji EIZ-a. Ipak, iznimka su gradovi Rijeka, Pazin, Sisak, Čakovec i Vukovar u kojima je cijena bila niža od cijene zabilježene u ostatku županije.
Najveći jaz pritom je zabilježen u Vukovaru gdje je medijalna cijena stana u 2020. godini iznosila svega 1463 kune, za razliku od ostatka Vukovarsko-srijemske županije koji bilježi gotovo tri puta višu medijalnu cijenu, od 4522 kune. Najmanja razlika u korist ostatka županije zabilježena je u slučaju Rijeke gdje su se stanovi prošle godine prodavali po cijeni od 9924 kuna naspram ostatka Primorsko-goranske županije u kojem je zabilježena cijena od 10.102 kune.
Križevci, Varaždin, Zadar i Dubrovnik županijska su sjedišta u kojima su 2020. godine zabilježene znatno više medijalne cijene stanova u odnosu na ostatak županije.
Najveća razlika je u Križevcima gdje stanovi bilježe medijalnu cijenu od 5444 kune, dok je u ostalim dijelovima Koprivničko-križevačke županije medijalna cijena stanova bila četiri puta niža i iznosila 1359 kuna.
U Varaždinu, su kao u Križevcima, stanovi prodavani po cijeni od 7494 kune, a u ostatku Varaždinske županije po samo 2884 kune. Nadalje, medijalna cijena stanova prodanih u Zadru (11.594 kune) i Dubrovniku (19.671 kuna) prošle godine bila je 2,6 puta veća od cijene ostvarene u ostatku obje županije (4431 kune u Zadarskoj i 8219 kuna u Dubrovačko-neretvanskoj županiji).