Europi treba više vremena nego što je planirala da dogovori novi europski sustav označavanja hrane jer shema oznaka u bojama osmišljena u Francuskoj nije odgovarala kulinarskom suparniku Italiji.
Europska komisija trebala je do kraja 2022. osmisliti oznake za prehrambene proizvode koje bi pomogle potrošačima da biraju zdravije, a strahujući da bi kulturne ikone poput maslinova ulja ili parmezana dobile loše ocjene, Italija je uspjela uvjeriti druge države članice da odbace francuski sustav.
Francuski sustav Nutri-Score, koji rangira prehrambene proizvode na skali od zelene do crvene boje i od slova A do E na osnovi njihove nutritivne vrijednosti, odnosno na osnovi toga koliko sadrže proteina, vlakana, soli i zasićenih masti, u početku je bio među favoritima i već je usvojen u Belgiji, Njemačkoj, Luksemburgu, Nizozemskoj i Španjolskoj.
Međutim, tvrtke oznaku nisu obvezne koristiti pa je u ožujku 2021. oko 270 znanstvenika potpisalo apel pozivajući Europsku komisiju da ne popušta pred lobistima i da podrži Nutri-Score, ističući da je to jedina oznaka čije su recenzije pokazale da je učinkovita i relevantna za potrošače i javno zdravlje, ali ga Europska komisija nije prihvatila.
Zamjenica ravnatelja Glavne uprave za zdravstvo i sigurnost hrane Europske komisije Claire Bury rekla je u rujnu da neće staviti na stol nešto što izaziva podjele. Italija, Cipar, Grčka, Češka, Rumunjska i Mađarska usprotivili su se francuskom sustavu, a talijanska premijerka Giorgia Meloni, koja je u stupila na dužnost u listopadu, kritizirala je takve oznake hrane kao diskriminatorne i štetne za talijansku prehrambenu industriju.
Intenzivna lobistička kampanja nažalost je zamutila vodu i pretvorila javnozdravstvenu debatu u političku, rekla je Emma Calvert, visoka dužnosnica za prebrambenu politiku pri Europskoj organizaciji za zaštitu potrošača (BEUC). Naime, iako Europska komisija može upotrijebiti Nutri-Score kao inspiraciju u razvoju novog sustava, ona razmatra i druge oznake.
Među njima su zelene ili crne ključanice kakve se koriste u nordijskim zemljama te sustav NutrInform Battery koji podržava Italija jer uzima u obzir potencijalne porcije namirnica, tvrdeći kako Nutri-Score nije dobra referenca jer mu je jedinica mjere 100 grama ili 100 mililitara, a neke proizvode poput ulja i sira konzumira se u manjim količinama.
Rim zabrinjava da bi takve oznake mogle biti štetne za proizvode koji čine osnovu mediteranske prehrane uključujući maslinovo ulje, sir, pršut i pizzu, a glavna talijanska organizacija poljoprivrednika, Coldiretti, istaknula je da Nutri-Score isključuje zdravu i prirodnu hranu koja je na stolovima stoljećima u korist umjetnih proizvoda.
Tako proizvođači plavog sira Bleu d’Auvergne, čije je porijeklo jednako državi u kojoj je nastao sustav Nutri-Score odbijaju staviti oznaku na svoj proizvod jer bi on dobio najgoru moguću oznaku, crveno slovo E, zbog visokog udjela soli i masnoća.
Sebastien Ramade, predsjednik udruženja proizvođača sira u Auvergneu upitao je kako objasniti da je Bleu d’Auvergne klasificiran kao E kada je čips pržen u ulju dobije A.
“No 875 brendova koji predstavljaju 60 posto tržišta hrane u Francuskoj koriste Nutri-Score. Neki velik brendovi i dalje ga odbijaju, ali usvaja ga sve više proizvođača, među kojima i neki koji su mu se prije jako opirali.
Kada pogledamo podatke o prodaji, vidimo da to djeluje i da ima učinak na promjene i poboljšanje recepata tisuća proizvoda, istaknuo je osnivač sustava”, nutricionist Serge Hercberg. Komisiji istječe vrijeme, a oznaku bi trebala predložiti prije izbora za Europski parlament iduće godine.
Calvert je naglasila kako “ako Komisija ne ispuni svoju obvezu da predloži obveznu europsku oznaku za hranu, propustit će veliku priliku da pomogne europskim potrošačima, posebno ranjivima, da u supermarketima biraju zdravije”.
Neki zastupnici Europskog parlamenta ističu da bi umjesto toga trebalo ciljati umjetnu hranu. “Prekomjerna težina među tinejdžerima nije posljedica toga što jedu previše camemberta”, upozorila je europska zastupnica Irene Tolleret.