Još prije nekoliko mjeseci činilo se da bi dolazak Ivana Turudića na čelo Državnog odvjetništva mogao predstavljati ozbiljan problem za rad Ureda europskog javnog tužitelja u Zagrebu (EPPO). Sada je jednim potezom glavna europska tužiteljica Laura Kövesi taj problem riješila – demonstriravši moć koju ju kao šefica EPPO-a ima.
Naime, još prije imenovanja Turudić je u intervjuu za N1 televiziju izjavio da smatra da nam ured europskog tužiteljstva nije potreban, a onda se pojavila i opasnost da taj ured doista u Hrvatskoj presahne – funkcioniranje ureda bilo bi dovedeno u pitanje kad nakon isteka mandata Tamare Laptoš, aktualne hrvatske europske tužiteljice, novi čelnik ne bi bio izabran. Kako smo naveli u analizi objavljenoj početkom godine, procedura izbora europskog tužitelja u Hrvatskoj dosta je složena te se naslanja i na glavnog državnog odvjetnika i na Vladu. Ovdje ne treba zaboraviti da je i premijer Andrej Plenković oštro kritizirao rad EPPO-a u Hrvatskoj ističući u više navrata da su mogućnost otvaranja ureda u Zagrebu dobili upravo zahvaljujući njegovoj vladi.
Turudić je, podsjetimo, izjavio da nije siguran da je Hrvatska uopće trebala osnovati Ured EPPO-a. Kazao je to u kontekstu sukoba nadležnosti između europskog i domaćeg tužiteljstva koje je postavljeno nakon otvaranja istrage oko trošenja europskog novca preko Geodetskog fakulteta. Budući da je s tim sumnjivim isplatama povezano i Ministarstvo kulture, a navodno su neke sporne isplate išle i iz državnog proračuna, premijer Andrej Plenković i članovi njegove vlade u nekoliko su navrata otvorili pitanje mogućeg sukoba nadležnosti hrvatskih i europskih istražitelja.
Financijski interesi
“Glavni državni odvjetnik nadležan je za rješavanje sukoba nadležnosti između EPPO-a i državnog odvjetnika. Nisam siguran da smo trebali osnovati to tijelo, niz zemalja ga nema i funkcioniraju. Mislim da je situacija kod njih bolja. To je politička odluka i treba je poštovati. Oni se brinu o financijskim interesima EU-a. Mislim da se prenaglašava njihova moć”, kazao je Turudić na upit o nadležnostima DORH-a i Ureda europskog javnog tužitelja.
Nedugo nakon što je to izjavio, počele su se nizati reakcije. “Vlada od samih početaka uspostave Ureda europskog javnog tužitelja (EPPO) podržala je osnivanje neovisnoga tijela za progon kaznenih djela na štetu Europske unije”, istaknuli su iz Ministarstva pravosuđa i uprave. Hrvatska je, podsjećaju, bila među prvih 18 članica koje su podržale osnivanje EPPO-a te pristupile postupku pojačanje suradnje još u travnju 2017. godine, prije samog usvajanja Uredbe o EPPO-u i početka rada Ureda.
“Politička odluka Vlade da se pridruži osnivanju Ureda europskog javnog tužitelja i formira Odjel delegiranih europskih tužitelja pri USKOK-u odraz je predanosti u suzbijanju korupcije i svih oblika kaznenih djela počinjenih na štetu financijskih interesa Europske unije, a time i Hrvatske kao članice”, naveli su iz Ministarstva pravosuđa. “Promišljanja novoizabranog glavnog državnog odvjetnika koja je izrekao prigodom nastupa na N1 bila su načelne prirode te ne dovode u pitanje daljnji rad EPPO-a”, zaključili su u Ministarstvu. Nakon što je Turudić preuzeo dužnost, javne polemike oko moguće nadležnosti EPPO-a u slučaju Geodezije donekle su utihnule, a USKOK se nije dodatno oglašavao nakon što mu je EPPO poslao svu traženu dokumentaciju o trošenju novca na famozno 3D skeniranje nakon potresa.
Obrazloženje odluke
Ipak i dalje je u zraku ostalo visjeti pitanje što će se dogoditi kada Tamari Laptoš istekne mandat. Ona je donedavno na poziciji europske tužiteljice trebala biti još oko dvije godine. Ona je imenovana u srpnju 2020., dok je Ured europskog javnog tužitelja počeo s radom u lipnju 2021. godine. Laptoš je, kao i ostali njezini kolege iz 22 zemlje članice EU-a, izabrana na mandat od šest godina. Mandat ima i mogućnost produženja za još tri godine.
Upravo to se nedavno dogodilo – Vijeće EU-a donijelo je odluku kojom je do 30. lipnja 2029. produljilo mandat europskoj tužiteljici iz Hrvatske Tamari Laptoš te za još šest europskih tužitelja – iz Njemačke, Estonije, Latvije, Luksemburga, Rumunjske i Finske. U obrazloženju odluke ističe se koliko je bitan uspješan rad EPPO-a, kao i rad njegova kolegija koji čine glavna europska tužiteljica Laura Kövesi i po jedan europski tužitelj iz svake zemlje članice. Zbog toga se zamjena tog kolegija odvija postupno, za jednu trećinu svake tri godine. Time se, navodi se dalje u obrazloženju, čuva neovisnost EPPO-a i europskih tužitelja te je zato odlučeno da se sedmero europskih tužitelja produlji mandat za tri godine. Uvjet je bio da su oni za to zainteresirani i dostupni. Nakon što je Vijeće EU-a 29. veljače razgovaralo s 14 europskih tužitelja čiji mandat istječe u srpnju 2026., svi su izrazili spremnost da ostanu na dužnosti do lipnja 2029. godine. A kako bi se odredilo njih sedmero čiji će mandat biti produljen za još tri godine, 12. travnja izvlačio se ždrijeb te je tako odlučeno kojim će tužiteljima mandat biti produljen. Među njima je i Tamara Laptoš.
Tim je potezom Laura Kövesi, Rumunjka na čelu EPPO-a, kako ju doživljava premijer Plenković, riješila problem što su ga početkom ove godine kreirali upravo šef hrvatske Vlade i njegov glavni državni odvjetnik. Obojica su odlučila pokazati mišiće ženi koja već nekoliko godina odlično radi svoj posao, a njezini suradnici u Hrvatskoj većini građana još su jedina svjetla točka u borbi protiv kriminala. Doslovno ih zatrpavaju prijavama. Prema posljednjem službenom godišnjem izvješću središnji EPPO-ov ured tijekom 2023. zaprimio je 2194 prijave građana, no njih 1770 odbačeno je jer EPPO nad njima nije imao nadležnost. Još 300 prijava podnijeto je lokalnim EPPO-vim uredima, ali su i te ocijenjene neutemeljenima, odnosno nisu se odnosile na kaznena djela iz nadležnosti europskog tužiteljstva.
Dimna zavjesa
Najveći broj prijava građani su i tijekom proteklih godinu dana podnijeli u Hrvatskoj, njih ukupno 433. Zatim slijedi Belgija s 221 prijavom, Njemačka sa 199, Bugarska sa 179 te Rumunjska sa 156. Ukupno 132 prijave stigle su i iz zemalja u kojima EPPO ne djeluje, a još 279 iz zemalja koje nisu članice EU-a. Hrvatska se nalazi i među 19 zemalja u kojima je tijekom prošle godine EPPO oduzimao nezakonito stečenu imovinu. To je, prema izvještaju, dogodilo ukupno 475 puta, a osim u Hrvatskoj, zaplijene su izvršene i u Austriji, Belgiji, Češkoj, Estoniji, Finskoj, Francuskoj, Njemačkoj, Grčkoj, Italiji, Litvi, Latviji, Luksemburgu, Malti, Nizozemskoj, Portugalu, Rumunjskoj, Slovačkoj i Španjolskoj.
Da se neće dati zastrašiti od čelnih ljudi države i pravosuđa u Hrvatskoj Laura Kövesi dala je naslutiti još početkom ove godine u nekoliko svojih javnih istupa. Sada je to zapečatila i produljenjem mandata Tamari Laptoš do 2029. godine. Najprije je u veljači ustvrdila da vjeruje da se Plenković nema namjeru miješati u istrage EPPO-a, dok je on gotovo svakodnevno s govornice sipao sumnju u nadležnost europskog tužiteljstva za aferu na Geodetskom fakultetu i Ministarstvu kulture.
Zatim je nekoliko dana kasnije u intervjuu za N1 televiziju ponovno imala snažnu poruku za Plenkovića. “Sagledam li sve što se dogodilo u vezi s ovim predmetom, vidim tu dimnu zavjesu, ali sigurna sam da građani vide pravo stanje stvari. Žele znati je li počinjena prevara, a ne da se pred njima podiže dimna zavjesa. Ovo je školski primjer! Već sam se susretala s ovime. ‘Kövesi je lažljivica, Kövesi je organizirala sastanak s drukčijom svrhom od one stvarne, Kövesi nije nadležna za taj predmet, predmet se ne istražuje kako treba.’ Ako vidite da ne možete zaustaviti istragu, što ćete učiniti? Policija će vam pružiti manje potpore, netko će izbrisati e-poruke na vašem računalu, nećete dobiti tražen pristup bazama podataka… Sve je to zapravo samo dimna zavjesa, pokušaj zastrašivanja tužitelja, ali mi nismo zastrašeni, nastavit ćemo obavljati svoj posao i doista vjerujem da moji kolege u hrvatskom uredu EPPO-a obavljaju veoma dobar posao. U konačnici doznat ćemo je li počinjena prevara ili ne”, rekla je tada.
Sporne isplate
Bilo kako bilo Tamara Laptoš još će još pet godina voditi Ured europskog javnog tužitelja u Zagrebu kojem je trenutačno u fokusu interesa više nekadašnjih ministara iz Plenkovićeve vlade. Jedno od glavnih pitanja ostaje hoće li pronaći dokaze i protiv aktualne ministrice Nine Obuljen Koržinek koja je potpisala sve sporne isplate europskog novca za Geodetski fakultet.
Inače, dio naših sugovornika iz pravosudnih krugova uvjeren je da bi već na početku mandata Turudić mogao krenuti u obračun upravo s Tamarom Laptoš, a pritom bi kolateralna žrtva mogao biti sada i njegov zamjenik Dinko Cvitan. Do tog zaključka naši sugovornici dolaze zbog činjenice da su Cvitan i Laptoš pokrenuli postupak protiv Zdravka Mamića, a nisu na popis optuženika uvrstili Luku Modrića i Dejana Lovrena, ondašnje igrače Dinama koji su sudjelovali u izvlačenju novca.
Scenarij je sljedeći: Turudić će analizirati Mamićeve slučajeve i postaviti pitanje zašto u prvom procesu protiv njega za izvlačenje novca iz Dinama nisu optuženi Modrić i Lovren. Naime, upravo preko njihovih transfera, odnosno transfernih obeštećenja, iz Dinama su izvučeni milijuni. Hoće li mu to poći za rukom i sada kada je Tamara Laptoš dobila novu snagu produljenjem mandata za još tri godine, ostaje nam vidjeti.