Nedavno se javnosti priopćenjem obratila profesorica Zlata Đurđević koja je kao stručnjakinja sa zagrebačkog Pravnog fakulteta iznijela kako je ravnateljica USKOK-a Vanja Marušić zapravo dala ostavku iz političkih razloga i pod političkim pritiskom, a ne zbog prometne nesreće koju je izazvao njezin vozač kao što se to službeno tvrdi. Đurđević je iznijela cijeli niz razloga zbog kojih je, kako smatra, Marušić to učinila. Oni koji su dobro upućeni u zbivanja u pravosudnim krugovima tvrde da je Đurđević zaista na tragu istine, no isto tako tvrde da je ovo početak kampanje za predsjednika Vrhovnog suda iako aktualni predsjednik toga suda Radovan Dobronić nije davno preuzeo svoju funkciju. Upućeni, naime, tvrde kako je Dobronićevo zdravstveno stanje narušeno te da već neko vrijeme, uz borbe za pravosudni sustav i čistke u istome, vodi borbu i s karcinomom pa se strahuje da bi se ta njegova privatna borba mogla odraziti na njegovo funkcioniranje na radnome mjestu, zbog čega su navodno već počela lobiranja za novog predsjednika Vrhovnog suda.
Počela lobiranja
Naravno da Dobronića ne treba otpisati, s obzirom na sve viđeno, može se očekivati da će se on uspjeti boriti na oba fronta, ali oni koji su u lobiranja krenuli kažu da treba uzeti u obzir i to da je borba s karcinomom iznimno teška te da iziskuje puno vremena i angažmana i da baš zato na sve treba biti spreman.
Da se s Dobronićem nešto događa, zamijetili su i oni koji su nedavno imali prilike gledati ga kada je u Saboru podnosio izvješće o stanju sudbene vlasti u našoj zemlji za 2020. i 2021. tijekom sjednice Odbora za pravosuđe. Tada je djelovao oslabljeno i blijedo, ali i pomalo izmoreno pa se već tada i među građanima zainteresiranima za ovu temu počelo postavljati pitanje što se to događa ovom popularnom sucu kojega je pod povećalo javnosti doveo predsjednik Zoran Milanović.
Nije tajna da su Milanović i premijer Plenković dugo ratovali oko izbora predsjednika Vrhovnog suda dovodeći u pitanje samu proceduru. Tako je Milanović najprije, a da se nije javila na poziv DSV-a, kao svoju kandidatkinju predlagao profesoricu Đurđević, na koju u vladajućim redovima nisu pristali ne samo zbog nepoštivanja procedure nego i zbog stavova koje je iznosila o “lex Perkoviću”. Kada je Đurđević otpisana, Milanović je uz pomoć svojeg glavnog savjetnika Orsata Miljenića krenuo u novu potragu za odgovarajućim kandidatom pa su tako nabasali na suca Trgovačkog suda Dobronića, kojega je Plenković silom prilika morao prihvatiti jer je Dobronić preko Milanoviću sklonih medija predstavljen kao veliki pravednik i borac protiv bankarskog sustava.
U to je doba Plenković bio najskloniji tomu da Vrhovni sud preuzme iskusni sudac Marin Mrčela koji i jest kontrirao Đurđević tijekom polemike o “lex Perkoviću”, no Milanović je Mrčelu žestoko prozivao tada, a nastavio ga je prozivati i poslije, jasno dajući do znanja da njih dvojica nisu na istoj valnoj duljini.
Napadački karakter
Od Dobronića koji je zbog Milanovićevih lobiranja predstavljen kao svojevrsni revolucionar puno se toga očekivalo, no ta očekivanja pala su u vodu, na Vrhovnom sudu ne vide se značajniji pomaci, a ponajmanje oni koji bi ukazivali na reformu kompletnog sustava, ali se zato po kuloarima progovara o tenzijama između Dobronića i sudaca koje je zatekao na Vrhovnom sudu, a koji nerijetko propituju i njegove stručne referencije tvrdeći da je Dobronić preskočio podosta stepenica prije nego što je preuzeo poziciju predsjednika Vrhovnog suda, koji se smatra najvažnijim sudom u državi i koji je dugi niz godina vodio Đuro Sessa, s kojim Milanović također nije ostao u dobrim odnosima. Tko bi mogao naslijediti Dobronića kada i ako do toga dođe, teško je reći, no kako zasad stvari stoje, to bi ponovno mogao biti obračun starih znanaca.
Na jednoj strani kao kandidatkinja predsjednika Milanovića opet bi se mogla naći profesorica Đurđević, a na drugoj strani Mrčela, kojega uz vodstvo HDZ-a, pa i samog premijera Plenkovića, podržava i sudačka zajednica. Naravno da u takvom scenariju treba očekivati i nove sukobe između premijera Plenkovića i predsjednika Milanovića koji baš kod ovakvih izbora često počne pokazivati svoj napadački karakter jer su to rijetke situacije u kojima se može pozivati na predsjedničke ovlasti koje su inače ograničene, što se Milanoviću sada kada i sam sjedi na Pantovčaku ne sviđa previše iako je kao premijer umanjivao značaj predsjedničke funkcije.
Potpora kopni
Bilo kako bilo, čini se kako Dobroniću potpora u vođenju Vrhovnog suda polako kopni. Potraga za njegovim nasljednicima već je počela, a u nju se ozbiljno involvirala politika, posebice ona iz vodstva HDZ-a koji nije oduševljen čestim kritikama koje Dobronić javno izgovara na njihov račun.