Inflacija u eurozoni blago je oslabila i u veljači, kliznuvši na 2,6 posto, a Hrvatska se izdvajala najvećim rastom potrošačkih cijena, pokazali su u petak preliminarni izračuni europskog statističkog ureda (Eurostat).
U siječnju godišnja stopa inflacije u eurozoni, mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP), iznosila je 2,8 posto, a u prosincu prošle godine rast cijena bio je ubrzao prvi put od proljeća, dosegnuvši 2,9 posto, zbog izrazitijeg poskupljenja hrane. Na mjesečnoj razini cijene su u eurozoni u veljači porasle za 0,6 posto, dok su se u siječnju smanjile za 0,4 posto u odnosu na prosinac, pokazuju podaci Eurostata.
Svježa hrana poskupjela je u veljači za 2,2 posto u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec, znatno blaže nego na početku godine kada je bila čak 6,9 posto skuplja nego prije godinu dana, ali je protuteža blažem poskupljenju hrane bio osjetno blaži pad cijena energije, za 3,7 posto u odnosu na prošlogodišnju veljaču.
DZS objavio da je došlo do skoka cijena u Hrvatskoj
Kada se isključe energija i svježa hrana, godišnja stopa inflacije u eurozoni iznosila je u veljači 3,3 posto i bila je niža za 0,3 postotna boda nego u siječnju, odražavajući blaže poskupljenje industrijskih dobara. Hrvatska je u veljači bilježila najsnažniji rast potrošačkih cijena na godišnjoj razini, mjeren HICP-om, za 4,8 posto, po istoj stopi kao i u siječnju, po podacima Eurostata.
Nova stopa inflacije za veljaču: Evo kakve su cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju
Podsjetimo, Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je danas da je stopa inflacije u Hrvatskoj mjerena indeksom potrošačkih cijena u veljači iznosila 4,1 posto na godišnjoj razini, što je isto kao i u siječnju, čime je prekinut višemjesečni trend usporavanja inflacije na godišnjoj razini.
Jurčić o drastičnom padu standarda: ‘Imamo tri puta niže plaće od Europe, a živimo u Europi’
U veljači 2024. stopa inflacije iznosila 4,1 posto u odnosu na veljaču 2023. godine, dok je u odnosu na prethodni mjesec, to jest siječanj ove godine, porasla za 0,2 posto, pokazuje DZS-ova prva procjena indeksa potrošačkih cijena.
Zabrinjava stagnacija industrijske proizvodnje i pad izvoza u Hrvatskoj
To je u petak prokomentirao SDP-ov saborski zastupnik Branko Grčić rekavši da inflacija u Hrvatskoj pada sporije nego u eurozoni jer imamo ozbiljnih strukturnih problema i jer “rastemo na nekvalitetan način”.
“Imamo ozbiljnih strukturnih problema. Rastemo, ali na jedan nedovoljno kvalitetan način, jer su nam jedini izvori rasta pumpanje javnih investicija kroz EU fondove i s druge strane pumpanjem osobne potrošnje koja je ključni razlog rasta”, rekao je Grčić u izjavi novinarima u Hrvatskom saboru.
Grčić kaže da zabrinjava ustrajni pad i stagnacija industrijske proizvodnje u Hrvatskoj i posebno izvoza koji je u prošlom kvartalu pao preko 20 posto.
“I to su ti ključni strukturni problemi koji onda proizvode određene efekte i na rast cijena. Onaj efekt koji smo imali u startu, a koji je bio uvjetovan rastom cijena energije, nestao je, ali su se zadržali neki drugi učinci, prije svega i pumpanje marži i ove strukturne slabosti koje sada jako dolaze do izražaja”, zaključio je.
Marijana Ivanov, profesorica na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, rekla je na N1 da će stope inflacije ostati visoke i do ljeta, te se složila da gledajući samo prva dva mjeseca ove godine možemo reći da ona stagnira.