Uvođenje eura i ulazak u Schengen – dva su to cilja koja je premijer Andrej Plenković odredio na početku svojega aktualnog mandata, ali i dva cilja o kojima ovisi njegova politička budućnost u našoj zemlji, gdje se Plenković suprotno ranijim predviđanjima ipak planira boriti za još jedan, odnosno treći uzastopni mandat.
To što će predsjednik Vlade Hrvatsku uvesti u eurozonu jest Plenkovićev uspjeh, no pitanje je koliko će mu to poena donijeti u kampanji za parlamentarne izbore, kažu to njegovi najbliži suradnici koji vrlo dobro znaju da nam euro stiže paralelno s recesijom i inflacijom.
Cijene hrane, energenata i osnovnih životnih namirnica divljaju na dnevnoj bazi, a ukoliko se to nastavi i nakon dolaska eura postoji mogućnost da građani u ulasku u eurozonu prepoznaju daleko više nedostataka nego prednosti, i baš zato u Plenkovićevom timu i jesu sve snage usmjerili prema hrvatskom ulasku u Schengen koji je trebao poslužiti kao jamac za otvorene granice, i oko čega nije trebalo biti nikakvih problema.
Grom iz vedra neba
Činilo se još prošlog tjedna tijekom glasanja u Europskom parlamentu da ne postoji zapreka za naš ulazak u Schengen, a onda se nedavno kao grom iz vedra neba oglasio austrijski ministar unutarnjih poslova Gerhard Karner koji je u izjavi za Kurier poručio kako nije vrijeme za glasanje o proširenju Schengena zbog toga što sustav vanjskih granica ne funkcionira. Uz to je Karner problematizirao to što je u njegovoj zemlji samo ove godine uhićeno skoro sto tisuća migranata, među kojima je najveći dio onih koji nisu bili registrirani ni u jednoj drugoj državi Europske unije.
“Širimo pokvaren i štetan sustav koji očito ne funkcionira. Situacija u Europi kristalno jasno pokazuje da zaštita vanjskih granica nije uspjela”, kritizirao je Karner. Njegove riječi prilično su neugodno odjeknule u Plenkovićevim redovima pa je premijer brže bolje intervenirao i sastao se s austrijskim kancelarom Nehammerom s kojim je situaciju izgladio pa je stoga privremeno odahnuo, jer kako za sada stvari stoje Austrija ne bi trebala predstavljati probleme Hrvatskoj tijekom ulaska u Schengen.
Neke zemlje još nisu odlučile
Da ovaj Plenkovićev predah doista jest privremenog karaktera potvrđuju i njegovi suradnici koji kažu da sa ulaskom u Schengen još ništa nije sigurno.
”Pred Plenkovićem su neprospavane noći i dani, sva hrvatska diplomatska služba usmjerena je prema ovom cilju, nije nama Austrija niti bila problem, ovo što se događalo je njihov interni politički obračun, no problem je u tome što su Švedska i Nizozemska suzdržane oko širenja Schengenskog prostora, njihovi lideri se za sada ne oglašavaju, Nizozemska se po tom pitanju prilično primirila, ali Švedska bi definitivno mogla predstavljati novi problem za Plenkovića i njegove planove”, kaže naš sugovornik blizak premijeru te napominje da Plenkovića očekuju i ozbiljni pregovori sa susjedima iz Slovenije.
”Slovenci Hrvatskoj neće predstavljati problem oko ulaska u Schengen, ali se u njihovim medijima već spominjala solucija po kojoj bi Slovenija ipak na svojim granicama mogla ostaviti granične policajce. Slovencima je u interesu da mi uđemo u Schengen, ali im je isto tako u interesu da se rasprave oko arbitraže za Savudrijsku valu okrenu u njihovu korist”, konstatira naš sugovornik. Na koncu se čini kako bi Plenković točne i provjerene informacije o Hrvatskom ulasku u Schengen mogao dobiti tek 8. prosinca, do kada bi 22 šefova država članica Schengena trebalo jednoglasno odlučiti o primanju ne samo Hrvatske, već i Rumunjske i Bugarske, s tim da se glasanje o ulasku svake zemlje odvija pojedinačno.
”Ovo je najveći test za premijera Plenkovića otkako je preuzeo Vladu, ako ne uspijemo ući u Schengen on se na idućim izborima nema čemu nadati, ali ako tu priču sa eurom zaokruži ulaskom u Schengen onda će Plenković na tome sigurno graditi kampanju za iduće izbore, i onda će se to u svakom slučaju i u oporbenim redovima morati uvažiti kao Plenkovićev uspjeh”, zaključuje naš sugovornik.