Hrvatska je i u ožujku bila na vrhu eurozone po rastu potrošačkih cijena dok je inflacija u zoni primjene zajedničke europske valute ponovo blago oslabila, uz marginalni pad cijena hrane, prvi puta u gotovo tri godine, pokazali su u srijedu izračuni europskog statističkog ureda.
U ožujku godišnja stopa inflacije u eurozoni, mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP), spustila se na 2,4 posto, a u veljači je iznosila 2,6 posto. Na mjesečnoj razini cijene su u eurozoni u ožujku porasle za 0,8 posto, utvrdio je Eurostat. U veljači uvećane su za 0,6 posto.
Svježa hrana blago je pojeftinila u ožujku, prvi puta od lipnja 2021. godine, i to za blagih 0,4 posto u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec, u veljači je poskupjela za 2,1 posto, a u siječnju za 6,9 posto, pokazuju podaci europski statistički ured. Cijene energije pale su u ožujku za 1,8 posto, otprilike upola blaže nego u veljači.
Cijene u Hrvatskoj su porasle trostruko snažnije nego u veljači
Kada se isključe energija i svježa hrana, godišnja stopa inflacije u eurozoni, po podacima Eurostata, iznosila je u ožujku 3,1 posto i bila je niža za 0,2 postotna boda nego u veljači.
Hrvatska je u ožujku bilježila najsnažniji rast potrošačkih cijena na godišnjoj razini, mjeren HICP-om, za 4,9 posto, dok su u veljači bile su porasle za 4,8 posto, utvrdio je europski statistički ured. Na mjesečnoj razini cijene mjerene HICP-om porasle su u Hrvatskoj u ožujku za 0,9 posto, trostruko snažnije nego u veljači.
Cijene su u Hrvatskoj u ožujku porasle za 4,1 posto u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec, pokazuje indeks potrošačkih cijena Državnog zavoda za statistiku. Na mjesečnoj razini uvećane su po DZS-u za 0,9 posto.
Sindikati provjerili cijene: Najskuplja Uskrsna košarica do sada
‘Svi bi bili sretniji da je stopa inflacije u ožujku niža’
Kao jedan od razloga koji je utjecao na razinu inflacije u ožujku je rast cijena usluga za 6,6 posto, naveo je u srijedu ministar financija Marko Primorac, što je prije svega, kako je rekao, rezultat dobre turističke predsezone i Uskrsa koji je ove godine bio ranije.
Stopa inflacije na godišnjoj razini usporava još od studenog 2022., s izuzetkom lanjskog kolovoza, ali i da bi svi bili sretniji da je stopa inflacije niža i da se približava stopi od dva posto kojoj se teži, zadovaljno je komentirao Primorac, ali pritom Ministarstvo financija ostaje pri procjeni inflacije u ovoj godini od 3,1 posto.
Naime, u prvom kvartalu je ostvareno 15 posto više noćenja, što je posljedica toga da je, za razliku od lani kada je Uskrs bio 9. travnja, većina turista zbog uskrsnih praznika pristigla u ožujku. “U ožujku ove godine smo imali povećani dolazak turista i povećanu potrošnju, a prošle godine toga nije bilo, s obzirom da uspoređujemo inflaciju u ožujku ove s ožujkom prošle godine”, izjavio je Primorac u Banskim dvorima nakon užeg kabineta Vlade.
‘Nadam se da je to trenutna i jednokratna situacija’
Na pitanje signaliziraju li podaci Eurostata neko trajnije ubrzanje inflacije, Primorac se nada da je to trenutna i jednokratna situacija, dok je na upit novinarke može li se opet zbog turističke sezone dogoditi rast inflacije u ljetnim mjesecima, odgovorio da bi bio neozbiljan kada bi jamčio da se ti trendovi neće ponoviti.
Hrvatska je po svom gospodarskom rastu u samom vrhu eurozone, okrenuo je Primorac ‘pilu naopako’, pojašnjavajući to što je inflacija u Hrvatskoj rasla najbrže od zemalja eurozone. Kako je istaknuo, taj gospodarski rast je višestruko veći od prosjeka eurozone, dok je inflacija u Hrvatskoj “nešto veća”.
Pritom je gospodarski rast dominantno potaknut potrošnjom kućanstava i (državnim op. a.) investicijama, što podrazumijeva i veću potražnju za dobrima i uslugama, pa posljedično rastu i cijene, pojasnio je ministar, dodajući i da druge države članice EU-a koje nisu članice eurozone imaju i veće stope inflacije od Hrvatske.
‘Alati za obuzdavanje inflacije su u rukama monetarne politike’
Alati za obuzdavanje inflacije primarno su u rukama monetarne, a ne fiskalne politike, ali potonja mora biti odgovorna da tu inflaciju dodatno “ne podgrijava”, napomenuo je Primorac. No s druge pak strane mora voditi računa o životnom standardu građana koji je inflacijom “načet”, zbog čega je Vlada i donijela više paketa mjera pomoći.
Da se nije išlo sa svime što je utjecalo na povećanje kupovne moći građana – paketima pomoći građanima, poreznim rasterećenjima, podizanjem minimalnih plaća te plaća u javnom i državnom sektoru – inflacija bi možda bila nešto niža, za 0,1 ili 0,2 postotna boda, no ti građani bi teže živjeli, izjavio je Primorac.
Na tvrdnju novinarke da se paketi mjera dobrim dijelom odnose na subvencioniranje energenata, a čime su obuhvaćeni praktički svi, i oni sa nižim i s višim primanjima, Primorac je podsjetio da je inicirana izrada registra stanovništva koji bi trebao omogućiti bolje ciljanje takvih mjera, ali i napomenuo da ni druge države nemaju pakete pomoći strukturirane da uvažavaju razlike u standardu građana.
“Ako plaće porastu 10 ili 20 posto, a cijene četiri posto, vjerujem da je to nešto što je za te građane dobro”, ocijenio je ministar financija Marko Primorac.