Jedan od najpoznatijih hrvatskih poduzetnika, Dragan Jurilj, posljednjih dana medijske stupce puni zbog spora sa svojim turskim partnerom Muharremom Balatom, koji je navodno zbog problema s Juriljem odlučio tužiti Hrvatsku Europskom sudu za ljudska prava. Što je zapravo u pozadini ove kompleksne priče, kako se partnerstvo zakompliciralo i kako gleda na prozivke svojega turskog kolege, Jurilj otkriva u razgovoru za 7dnevno.
Kako je došlo do suradnje između vas i gospodina Balata?
Još prije suradnje s gospodinom Balatom na bratov nagovor počeo sam 2006. ulagati u ovaj projekt iskorištavanja geotermalne energije na lokaciji Velika Ciglena te smo tada osnovali tvrtku Geoen. Nakon što je projekt postao zreo za equity ulaganje i financiranje, počeo sam obilaziti internacionalne geotermalne konferencije i tražiti equity partnera s iskustvom u ovom sektoru, tako sam i upoznao gospodina Balata kojemu sam predstavio ovu priliku za ulaganje. Uz njega je bilo još nekoliko ozbiljno zainteresiranih ulagača, ali gospodin Balat je bio najuporniji pa smo se odlučili za suradnju sa njim. Nedugo nakon toga postigli smo dogovor da gospodin Balat u zamjenu za ulaganje u društvo Geoen postane vlasnik 80% udjela, a ja sam ostao suvlasnik 20% društva Geoen, dok je brat u cijelosti prodao svoj udio.
Kako je došlo do raskida suradnje i zbog čega gospodin Balat sada tvrdi da ste ga prevarili?
Nije mi teško povjerovati u to da on misli da je prevaren s obzirom na njegova neobična razmišljanja i stavove koji su meni potpuno nerazumljivi i nejasni. Gospodin Balat isključen je iz društva Geoen, što je pravomoćnom presudom potvrdio Visoki trgovački sud na temelju prisilnih zakonskih odredbi Zakona o trgovačkim društvima, zato što BLT nije izvršavao ugovorne obveze iz našeg društvenog ugovora, odnosno on nije uložio u Geoen d.o.o. sredstva potrebna za realizaciju investicije u iznosu od 317 milijuna kuna, ali bez obzira na to, zakonom mu pripada pravična financijska naknada za vrijednost tih udjela. U Hrvatskoj, ali ni u drugim zemljama članicama EU-a nije moguće izgubiti vlasništvo, a da se za to ne dobije pravična financijska naknada. Ni u jednom trenutku plaćanje te naknade nisam pokušao osporavati niti ću.
Očito je gospodinu Balatu ponestalo argumenata na sudu pa je počeo istupati u medijski prostor pokušavajući na takav način, uz manipulacije i iznošenje neistina, vršiti pritisak na sudstvo, izvršnu vlast i administraciju. Čak se nije ustručavao omalovažavati i vrijeđati hrvatske sudove prozivajući ih da nisu kompetentni jer po njegovu mišljenju nisu dosegnuli razinu koju od njih očekuje EU. U jednom dijelu članka čak navodi i to da je Vrhovni sud dao jasnu poruku trgovačkim sudovima RH samo zato što je dopustio reviziju jednog predmeta, insinuirajući time da se presude koje nisu u njegovu korist ne smiju donositi ili su neispravne. Revizija je izvanredni pravni lijek na koji svatko ima pravo i otvaranje takvog postupka ne može se tumačiti kao nekakva pobjeda ili poruka ikomu, a najmanje procesnim sudovima. Također, treba naglasiti kako i sam postupak u kojem je revizija dopuštena traje te Vrhovni sud tek treba donijeti odluku, a postupanje gospodina Balata može se gledati u svjetlu pritiska na Vrhovni sud, imajući u vidu da je gospodin Balat naglasio i kako su izvršeni određeni politički pritisci turskog predsjednika prema Hrvatskoj.
U medijima Balata predstavljaju kao uglednog turskog poduzetnika za kojeg je kod premijera Plenkovića lobirao turski predsjednik. Kako to komentirate?
Gospodin Balat uopće ne krije da vrši politički pritisak, što je za svaku osudu jer dok je postupak u tijeku, to se ne bi smjelo događati. Takvim postupcima ciljano, ali neuspješno pokušava isprovocirati reakciju izvršne vlasti kako bi je prisilio da utječe na redovne sudske procese, čime bi se direktno narušili temelji trodiobe vlasti.
Skupštinskom odlukom se ne može isključiti nekoga iz vlasničke strukture društva pa su takvi navodi gospodina Balata potpuno promašeni i protivni zakonu i životnoj logici, a cilj im je obmana javnosti. Kada bi to bilo moguće, onda bi svaki većinski vlasnik na skupštini izvlastio manjinskog vlasnika, što bi vodilo u anarhiju. Poziv na skupštinu poslan je u skladu sa zakonom i važećim društvenim ugovorom društva Geoen te je sadržavao svu dokumentaciju propisanu zakonom. Kada smo uvidjeli da BLT u sudskim postupcima manipulacijama pokušava osporiti da mu je poziv za skupštinu poslan u skladu sa zakonom i važećim društvenim ugovorom, poziv za novu skupštinu mu je poslan tako da se slanju tog poziva pristupilo s dodatnom formalnošću na koju nismo bili obvezni, i to tako da je sadržaj poziva pregledao i utvrdio javni bilježnik, nakon čega ga je on i poslao turskom društvu BLT.
Iz medija se može steći dojam da je gospodin Balat u elektranu investirao ogroman vlastiti novac, što je zapravo točno?
Suludo je, ali istinito da gospodin Balat putem medija manipulira i pokušava prikazati da je investirao potrebna sredstva, dok je s druge strane udjele izgubio upravo zato što – nije. Naime, BLT je izgubio udjele na temelju prisilnih zakonskih odredbi Zakona o trgovačkim društvima, a sve zato što BLT nije izvršavao ugovorne obveze iz našeg društvenog ugovora, odnosno nije u Geoen uložio sredstva potrebna za realizaciju investicije u iznosu od 317 milijuna kuna, nego je umjesto toga kreditno zadužio društvo.
Kakva je to uopće suradnja bila?
Naša suradnja bila je jednostavna, iako je on pokušava javnosti prikazati drugačije. Kako sam već objasnio, ja sam s bratom i partnerom ulagao u razvoj ovog projekta do faze partnerstva s gospodinom Balatom. U skladu s našim SHA i društvenim ugovorom, u zamjenu za 80% udjela u tvrtki Geoen d.o.o. gospodin Balat je trebao izvršiti equity ulaganje u društvo Geoen koje je bilo nositelj projekta gradnje elektrane u iznosu od 317 milijuna kuna, ali umjesto da je uložio u društvo, on je kreditno zadužio društvo, a navedeno zaduženje predstavlja kao svoje ulaganje. Taj kredit osigurao je hipotekom na imovinu koju je društvo Geoen imalo i prije njegova ulaska u vlasničku strukturu društva. S obzirom na to da gospodin Balat nije napravio equity ulaganje, pozvan je putem suda, putem Narodnih novina i putem preporučene pošte da ispuni tu svoju ugovorom preuzetu obvezu. BLT je upućen da izvrši ugovornu obvezu u zakonskom roku s upozorenjem da će mu biti oduzeti udjeli ako to ne učini, ali on to nije učinio, nije želio ili možda nije ni mogao. Zbog toga, na temelju zakona, BLT je isključen iz članstva u Geoenu, a što je rješenjem provedeno u sudskom registru. To je rješenje potvrdio Visoki trgovački te je ono postalo pravomoćno. Dotadašnji udjeli BLT-a postali su vlasništvo samog društva Geoen, a ja sam tada kao jedini preostali član društva morao preuzeti upravu društva.
On tvrdi da vi u projekt niste investirali ni kune, a tražite da vam se isplati vaš dio. Možete li nam objasniti o čemu je tu točno riječ?
Kako sam već naveo, 2006. sam počeo ulagati u ovaj projekt kako bih ga strukturirao i pripremio za eqiuty ulaganje i financiranje. Tijekom razvoja projekta za društvo Geoen, prije ulaska gospodina Balata, pribavio sam značajnu imovinu koja se sastojala od građevinske dozvole za gradnju geotermalne elektrane, zemljišta na kojem se izgradila elektrana, statusa povlaštenog proizvođača električne energije, ugovora o otkupu električne energije vrijednog 1,66 milijardi kuna, ugovora o priključku elektrane na mrežu HEP-a, studije utjecaja na okoliš, koncesije za eksploataciju geotermalne vode. Samo vrijednost koncesije procijenjena je na 157 milijun kuna pa njegova tvrdnja da nisam uložio ni kune ili da mi je za trud dao 20% udjela je, malo je reći, neozbiljna. Na temelju sve te imovine i tako strukturiranog projekta ja sam ostao suvlasnik 20%, a on je taj kojemu smo mi prepustili 80% udjela u zamjenu da u društvo uloži preostala potrebna sredstva za financiranje projekta, ali uplatom novca u kapitalne rezerve društva – equity ulaganjem – a ne kreditnim zaduženjem društva.
Je li vam turski investitor nudio mogućnost otkupa vašeg udjela?
U želji za mirnim rješenjem nebrojeno sam puta gospodinu Balatu nudio prodaju svojih udjela, ali na temelju realne tržišne vrijednosti prema procjeni renomiranih revizorskih tvrtki. Nažalost, taj moj prijedlog on nikada nije razmotrio. Osim što nije razmatrao moj prijedlog, nikada mi nije dao nikakvu kontra ponudu. Sada jasno vidim i zašto. Naime, čovjek s takvom povijesti poslovanja – ovo nije prvi put da je prevario manjinskog partnera – odlučio je da sigurno neće platiti fer tržišnu cijenu kada je vidio priliku preuzimanja mojih 20% udjela putem ovrhe zbog tobožnjeg zajma od 960 tisuća eura koje je, kao, tada dao mome društvu GS koje je vlasnik 20% udjela u društvu Geoen. Naime, on planski nije želio izvršiti dogovorenu kompenzaciju za taj kredit i cijelo je vrijeme ugrožavao moju likvidnost kako mu ne bih mogao vratiti taj zajam ni povratom iz dividende. Skupštinskim odlukama protivio se isplati dobiti iako društvenim ugovorom to pravo nije imao (za zadržavanje dobiti potrebna je suglasnost 100% svih članova društva). Dakle, skupštinskom odlukom protivio se isplati dobiti, koja je za moj udio u društvu tada iznosila oko 4 milijuna eura, dok je u isto vrijeme provodio ovrhu nad mojih 20% udjela koji su procijenjeni na 180 milijuna kuna zbog tog tobožnjeg zajma od 960 tisuća eura. To uopće nije ni bio pravi zajam nego smo tako samo privremeno uredili svoje odnose za prodajnu cijenu za moje udjele koje sam imao u našem drugom zajedničkom društvu MB geothermal koje je tada imalo odobrenja za četiri istražne koncesije. Na kraju krajeva, s obzirom na to da smo zajmom samo privremeno uredili naše odnose, pokrenuti ovršni postupak na račun toga smatram čistim pokušajem prevare i zloporabom povjerenja, zbog čega sam i podigao kaznenu prijavu, a zloporabu čini još većom činjenica da je taj novac bio novac društva Geoen. Spomenuta kaznena prijava za sumnju da je počinio kazneno djelo zloporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju (KZ, čl. 246) jer je propustio zaštititi imovinu o kojoj se bio dužan brinuti, čime je prouzročio znatnu štetu s namjerom stjecanja nepripadajuće materijalne koristi, za što mu prijeti kazna do deset godina zatvora, samo je jedna od pet kaznenih prijava podnesenih protiv gospodina Balata te je sada potpuno jasno da je ovakav pravni posao radio smišljeno i s namjerom prevare.
Koje ste to kaznene prijave podigli?
Uz navedenu, podigao sam još četiri kaznene prijave: kaznenu prijavu zbog zloporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju zbog plaćanja usluga koje nisu povezane s poslovanjem društva, kaznenu prijavu krivotvorenja službene isprave (zapisnika sa skupštine od 30. 6. 2020.), prijavu zbog zloporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju jer je zloporabom pokušao poništiti obveze plaćanja dodatnih činidbi prema društvu u iznosu od 317 milijuna kuna, kaznenu prijavu od 21. 1. 2021. zbog zloporaba povjerenja u gospodarskom poslovanju i krivotvorenja upute HROTE-u za plaćanja 24 milijuna kuna društva Geon na njegov račun u Nizozemskoj.
Spomenuli ste manjinskog partnera na drugom projektu kojega je gospodin Balat navodno prevario. Imate li kakvih saznanja o tome?
Usprkos slici koju o sebi gospodin Balat pokušava stvoriti, sudski se spori ne samo sa mnom kao hrvatskim partnerom, nego i s partnerima s kojima je surađivao na projektima u Turskoj, s njemačkim partnerom Heinzom Peterom Laubeom. U ovom trenutku ima više od dvadeset sudskih sporova u tijeku.
Gospodin Balat ima nesporazume ne samo s partnerima s kojima surađuje na području proizvodnje energije nego i u svim drugim sektorima kojima se bavi, a primjer tih nesporazuma je događaj otprije nekoliko godina koji je pobudio interes javnosti i medija, kad je sin gospodina Muharrema Balata, koji je sadašnji predsjednik uprave BLT-a i MB Holdinga, navodno u teniskom klubu imao poprilično raskalašen sukob s poslovnim ljudima s kojima ima nesuglasice, zbog čega je čak i policija morala reagirati.
Poznato je da je sumnjivim ljudima u zamjenu za novac naredio da pred radnim mjestom i kućom prijete Haluku Tüfekçioğluu, partneru u tvrtki MEGE AŞ koja se, između ostalog, bavi proizvodnjom energije. Poznato je i da je Haluk Tüfekçioğlu, koji mu je još partner, na sudu optužio Muharrema Balata, njegova sina i tvrtkine financijske savjetnike za pranje novca.
Jeste li ugovor o otkupu električne energije s državnom agencijom HROTE prenijeli s tvrtke Geoen na novo društvo?
Odlukom Uprave društva Geoen, a radi sigurnog nastavka rada elektrane, donesena je poslovna odluka kojom je izvršen prijenos cjelokupne gospodarske cjeline i poslovanje na novu tvrtku Geo Power Energy Development. Namjera nam je bila da kroz siguran rad postrojenja osiguramo radna mjesta, plaće za zaposlenike, podmirenje kreditnih i poreznih obveza i podmirenje svih drugih vjerovnika, uključujući i društvo BLT. Društvo BLT ima zakonsko pravo na pravičnu naknadu za udjele koje je izgubilo zbog nepoštivanja obveza preuzetih našim društvenim ugovorom. Mi tu obvezu ni u jednom trenutku nismo pokušali osporiti ili ugasiti, nego dapače pozivamo društvo BLT da prihvati naknadu za svoje udjele koje su procijenile ovlaštene renomirane revizorske kuće. Međutim, problem je u tome što gospodin Balat to ne želi prihvatiti. On je potvrdio da za svoje udjele želi naknadu od 150 milijuna eura. Takva naknada je nerealna i nema utemeljenja ni u jednom dokumentu. Iz iznesenog je vidljivo kako gospodin Balat želi stvoriti preduvjete za eventualnu tužbu protiv RH od koje bi eventualno potraživao naknadu štete zbog propasti, odnosno zaustavljanja investicije. Međutim, on prvo mora navesti institucije RH da nezakonitim postupanjem dovedu projekt do propasti/zaustavljanja, što bi za posljedicu imalo zatvaranje geotermalne elektrane. Tek nakon toga gospodin Balat bi imao osnove okriviti RH za ugrožavanje njegove investicije i tražiti od europskih sudova naknadu od 150 milijuna eura. Nadam se da će Ministarstvo gospodarstva, institucije RH, ali i HROTE prepoznati njegove stvarne namjere i što prije osigurati prijenos ugovora o otkupu električne energije kako bi elektrana mogla nesmetano poslovati. Sve dok elektrana uredno posluje, on na takvo nešto nema pravo. Republika Hrvatska ili njezini građani ni u kojem scenariju ne mogu biti krivi niti snositi štetu zbog ishoda spora koji između sebe imaju dva člana društva, osim ako RH svojim nezakonitim djelovanjem ne dovede projekt do gašenja.
Zanimljivo je zapaziti i to da gospodin Balat procjenjuje vrijednost projekta na 250 milijuna eura, dok je mojih 20% udjela, koji po ovoj njegovoj metodologiji procjene vrijede 50 milijuna eura, želio preuzeti ovrhom za iznos od 960 tisuća eura. On je u intervjuu priznao kazneno djelo na koje ja upirem DORH-u kroz svoju kaznenu prijavu za njegovu zloporabu povjerenja u gospodarstvu.
Kako ste uopće poslovali kada je HROTE zamrznuo isplatu novca?
Ne bih rekao da je HROTE zamrznuo sredstva jer dosad su plaćeni računi za siječanj i veljaču 2021., a prošlog tjedna i račun za ožujak 2021. Iz tih prihoda uspjeli smo djelomično podmiriti osnovne troškove poslovanja i isplatiti doprinose i plaće djelatnicima a podmirili smo i veliki dio poreznog duga. Kao preduvjet nastavka plaćanja, HROTE od nas traži da prethodno prenesemo ugovor o otkupu električne energije na novo društvo Geo Power Energy Development, ali sporno je to što kao preduvjet za to od nas traže da na izvršno rješenje o statusu povlaštenog proizvođača električne energije, koje smo dobili od HERA-e, dostavimo klauzulu pravomoćnosti. Smatramo da je to protivno odredbama Zakona o upravnom postupku, zbog čega smo se žalili drugostupanjskom tijelu, odnosno Ministarstvu gospodarstva i sada čekamo odluku njihove samostalne pravne službe. Stvarno nikada nisam prigovarao administrativnim službama RH jer sam imao uvijek pozitivna iskustva i svi su se uvijek pridržavali zakonskih rokova, do ovoga puta, kada je Ministarstvu zakonski rok za odgovor na našu žalbu od 60 dana već davno istekao. Upravo na to upirem administrativnim službama RH, da zbog svojeg propuštanja u postupanju ugrožavaju poslovanje projekta i time, svjesno ili nesvjesno, izravno pomažu cilju društva BLT da osnovano tuži Republiku Hrvatsku za naknadu štete.
Gospodin Balat je tijekom 2019. i 2020. godine, dok je upravljao društvom Geoen, iz društva izvukao i prebacio sebi na inozemne račune cjelokupni prihod društva od ukupno 220 milijuna kuna i u trenutku kada sam preuzeo upravljanje društvom, na računu tvrtke ostalo je samo 10 tisuća kuna i dug od 250 milijuna kuna.
Istina je da trenutno prolazim kroz vrlo izazovno razdoblje zato što, uz to što je gospodin Balat ostavio društvo bez novca i u dugovima, agencija HROTE je potpuno nezakonito djelomično zastala s plaćanjem naših računa za uredno isporučenu im električnu energiju, čime su dodatno doveli društvo i projekt u problem likvidnosti. Time direktno pomažu gospodinu Balatu da ostvari svoj cilj da tuži Hrvatsku pred sudovima EU-a i naplati 150 milijuna eura. Kao što sam već spomenuo, dok god gospodin Balat nije iscrpio sve mogućnosti naplate iz projekta i sve redovne tuzemne sudske postupke, ne može tražiti pomoć Europskog suda. Gospodin Balat ima zakonsko pravo na isplatu za vrijednost udjela koje je izgubio i to uopće nije sporno.
Je li istina da ste u blokadi?
Trenutno smo u blokadi od Porezne uprave, i to za preostali porezni dug koji je napravio gospodin Balat dok je upravljao društvom Geoen za koji se nadam da će se riješiti zakonitim postupanjem Porezne uprave i pravne službe Ministarstva gospodarstva što prije, jer šutnja administracije nije šutnja nego direktno pogodovanje namjerama društva BLT protiv RH.
* Što je s elektranom, radi li postrojenje?
Postrojenje zasad uredno radi i posluje, ali nedavno sam dopisom upozorio ministra Ćorića da ne znam dokad ćemo ovako izdržati. Njegova pravna služba zbog kašnjenja je pala u zakonsku šutnju administracije. Mi uredno ispunjavamo svoje ugovorne obveze i proizvodimo i isporučujemo električnu energiju u mrežu, a HROTE je uredno prima, ali je odbija platiti.
Kada se govori o geotermalnim elektranama, saborska zastupnica platforme Možemo Sandra Bečić prozvala vas je za primanje visokih poticaja u Velikoj Cigleni? Kako vi na to gledate?
Vlada je na jednoj od svojih sjednica dala potporu programu gospodarske uporabe geotermalne energije na lokaciji Velika Ciglena kao demonstracijskom projektu od interesa za Hrvatsku. Iznos poticaja možda može zvučati kao visok, ali pri donošenju takvih zaključaka bilo bi poželjno sagledati trošak investicije, troškove održavanja i faktor rizika, enormna financijska sredstva moraju se uložiti u projekt u rizičnoj fazi, kad još nije sigurno hoće li geotermalni potencijal biti dugoročno upotrebljiv u svrhu proizvodnje električne energije, kako je na istoj sjednici Sabora rekao državni tajnik za energetiku Ivo Milatić. Dodatno, kod određivanja poticajne cijene uzet je u obzir i trošak investicije u industrijski razvoj tog područja. Sa svojim bivšim partnerom gospodinom Balatom također sam se razilazio u razmišljanjima vezanima i za taj dio, on nije bio zainteresiran za investiranje u dodatni razvoj: gradnju staklenika, ribogojilišta, projekt zdravstvenog turizma, usprkos našem prvotnom dogovoru i mom inzistiranju. Saborska zastupnica, Sandra Bečić, također je bila potpuno u pravu kada je rekla da bi geotermalna energija trebala imati širu primjenu, ne samo za proizvodnju električne energije nego i za razvoj industrije i gospodarstva, što bi rezultiralo otvaranjem novih radnih mjesta i u konačnici boljim standardom lokalne zajednice, no gospodin Balat je odlučio ignorirati program koji je dobio potporu Vlade RH i umjesto da ulaže u daljnji razvoj – što je bio i jedan od preduvjeta naše suradnje, kako je definirano i našim ugovorom – on bi samo crpio naše resurse i novac od poticaja iz tvrtke prebacivao bi sebi na inozemne račune u Tursku. Svime navedenim gospodin Balat dokazuje da, osim što ne poštuje naš ugovor, ne poštuje ni program vlade RH, a ni pravomoćne presude hrvatskih sudova, jedino je zadovoljan novcem koji dobije od poticaja.
Koji su vaši daljnji planovi nakon svega što je izneseno o vama, vašem poslovanju i tvrtki?
I dalje ću ustrajati u tome da omogućimo da geotermalna elektrana uredno radi i isporučuje struju te da se isporučena struja uredno plaća. Vezano uz sporove, oni će se nastaviti voditi pred za to nadležnim sudovima, a s obzirom na to da smatramo da smo u svemu potpuno u pravu te da su sva naša postupanja bila u skladu sa svim pozitivnim zakonskim propisima, vjerujemo u hrvatsko pravosuđe i institucije i očekujemo uspjeh u svim sporovima. Na temelju svega navedenog upozoravam javnost, administraciju i RH da gospodin Balat nije nekakav čestiti, nevini poslovni čovjek kakvim se predstavlja, nego licemjer koji je došao u Hrvatsku vodeći se isključivo oportunističkim namjerama, ne prežući ni pred čim da bi ostvario što veću korist pa tako, osim što vara partnere, ne preže ni od toga da tuži Hrvatsku za vrijednost projekta koju temelji upravo na visini poticajne cijene i resursa koju mu je Hrvatska i osigurala. Hrvatskoj stvarno ne trebaju takvi investitori.