Čelnici država članica okupit će se u četvrtak na izvanrednom sastanku na vrhu u Bruxellesu, na kojem će razgovarati o Ukrajini, migracijama i globalnoj konkurentnosti europskog gospodarstva, a mogao bi trajati samo jedan dan, u četvrtak, a u petak bi se nastavio samo u slučaju da ne uspiju odraditi sve u jednom danu.
Još su u prosincu čelnici država članica EU-a na svom zadnjem summitu zatražili od Komisije da pripremi prijedloge kako bi se očuvala konkrentnost europskog gospodarstva, koje je, uz visoke cijene energije, također suočeno s velikim izazavom koji predstavlja američki Zakon o smanjenju inflacije (IRA).
Tim zakonom se predviđa 369 milijardi dolara subvencija i poreznih olakšica za američke proizvođače u području obnovljive energije i čistih tehnologija, zbog čega se u Europi pribojavaju od bijega investitora u Sjedinjene Američke Države. Komisija je zato 1. veljače predstavila Zeleni industrijski plan koji će biti podloga za raspravu europskih čelnika.
Zelenim industrijskim planom želi se pojačati konkurentnost europske industrije s nultom neto emisijom stakleničkih plinova i olakšati brzi prijelaz na klimatsku neutralnost.
Taj plan predviđa fleksibilnija pravila o državnim potporama, preusmjeravanje postojećih europskih fondova za poticanje zelenih tehnologija, brže izdavanje dozvola za zelene projekte, ulaganje u stjecanje vještina na tržištu rada i zaključivanje sporazuma o slobodnoj trgovini kako bi se osigurala opskrba kritičnim sirovinama.
Komisija predlaže privremeno fleksibilnija pravila za odobravanje državnih potpora za investicije u obnovljive izvore energije i dekarbonizaciju industrije, ali tu postoji opasnost za jedinstveno tržište budući da države članice nemaju iste ili slične fiskalne kapacitete za poticanje proizvodnje, što onda narušava pravilo o jednakim tržišnim uvjetima za sve.
Plan je naišao na brojne kritike, pogotovo iz manjih država članica, koje se pribojavaju da će od toga najviše koristi imati Berlin i Pariz budući da imaju najviše fiskalnih kapaciteta za potporu svojim tvrtkama.
Komisija je još ranije u okviru borbe protiv posljedica pandemije, odobrila fleksibilnija pravila o državnim potporama, a podaci pokazuju da je gotovo 80 posto tih potpora odobreno u Njemačkoj i Francuskoj. Čelnici bi na sastanku na vrhu trebali dati smjernice Europskoj komisiji za izradu konkretnih zakonodavnih prijedloga do sljedećeg redovitog sastanka na vrhu, u drugoj polovici ožujka.
Što se tiče migracija, naglasak bi trebao biti na vanjskom aspektu migracija, to jest na jačanju zaštite vanjskih granica, vraćanju migranata koji nemaju pravo na azil i sudjelovanju s trećim zemljama. U pogledu zaštite granica, dio zemalja traži da se europskim sredstvima financiraju izgradnja zidova i ograda, s čime se ne slaže ni Komisija ni većina država članica.
Nedavno je austrijski kancelar Karl Nehammer, prilikom posjeta bugarsko-turskoj granici, pozvao da se izgradnja zida financira iz europskih fondova. Rješenje se također traži u jačanju zaštite vanjskih granica EU-a i efikasnijem vraćanju migranata koji nemaju pravo na međunarodnu zaštitu u njihove zemlje podrijetla.
U posljednje vrijeme ima naznaka za optimizam da će do kraja mandata ove Komisije, to jest do proljeća sljedeće godine doći do suglasnosti o novom paktu o migracijama, koji je Komisija predstavila u rujnu 2020. godine.
U odnosu na raniji plan, glavni element novog pakta je da se obvezujuće kvote zamijene obvezujućom solidarnošću, odnosno one zemlje koje ne žele prihvatiti ljude koji imaju pravo na azil, moraju na neki drugi način, najčešće financijski, pomoći onima koje to žele.