U tjednima prije ruske invazije, ukrajinski oporbeni političari i bivši ministri bili su podosta frustrani. Molili su predsjednika Volodimira Zelenskog da se s njima sastane i razgovara o tekućim problemima – nešto što on nije učinio od predsjedničkih izbora.
Također su mjesecima od njega tražili da poveća financiranje oružanih snaga zemlje, pogotovo nakon što je SAD upozorio da bi Rusija mogla pokrenuti napad. Željeli su napraviti detaljan plan ratovanja; uključujući izradu i objavljivanje naredbi za civilnu zaštitu, tako da bi ljudi znali što učiniti ako dođe do oružanog sukoba, piše Politico.
“Ukrajinu je u pat poziciji s vođom koji ne razmišlja na strateški način. Mislim da će ga kasnije okriviti za takav stav. Nije star u tome da netko treba biti upućen u sve. Radi se o tome da on odbija imati stručnjake koji znaju postaviti prava pitanja ili uzeti savjetnike koji će mu proturječiti. Mi bismo mogli platiti cijenu za to”, rekla je pet dana prije invazije Lesia Vasilenko, zastupnica iz političke stranke Holos.
Propusti Zelenskog, kako su to vidjeli Vasilenko i mnogi drugi oporbeni zastupnici, su ovih dana oprošteni, ali nisu zaboravljeni. A ti pogrešni koraci čine temelj zabrinutosti za poslijeratnu Ukrajinu. Oporbu brine obrazac ponašanja koji može postati još problematičniji kada utihnu puške.
Politico navodi kako rat nije ublažio nestrpljivost Zelenskog prema institucijama koje se ne mijenjaju tako brzo koliko bi on želio. Preferira čitavu sliku, zanemaruje detalje i oslanja se na unutarnji krug pouzdanih prijatelja. Mada ga sada hvale gotovo se zapadne zemlje, a u Ukrajini ga se smatra svojevrsnim herojem, Zelenski se prije početka rata nije pretjerano iskazao u ulozi predsjednika.
Pad podrške javnosti
Obećao je puno, vjerojatno previše, a postigao malo. “Ukrajina ima dva glavna problema: rat u Donbasu i strah od ulaganja u zemlju”, rekao je Zelenski ubrzo nakon pobjede na izborima.
No njegovi napori pri borbi s korupcijom su došli do slijepe ulice, dok je obećanje da će riješiti problem Donbasa ostalo neostvareno. Rijetki su smatrali da će biti ponono izabran 2024., jer su ankete pokazivale da mu pada podrška javnost
Neki su kritizirali i njegove prvotne napore za sklapanjem mirovnog sporazuma s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, koji je to odbio, jer je Zelenski navodno imao previše povjerenja u svoju karizmu i sposobnost uvjeravanja.
“Mislio je da će lako postići mir te da samo treba pogledati Putina u oči i iskreno s njim razgovarati. Postao je predsjednikom bez ikakvog političkog iskustva ili bilo kakvog iskustva u upravljanju državnim strukturama”, rekao je ukrajinski zastupnik Mikola Kniazckji.
“Mislio je da je jednostavno voditi državu. Donesete odluke i one se moraju provesti. A kad su stvari krenule po zlu, njegova je reakcija uvijek bila ta da su za sve krivi prethodnici koji su trebali završiti u zatoru”, dodao je.
Što će biti kada završi rat?
No, sve je fascinirala njegova transformacija nakon ruske invazije na Ukrajinu. Čak su mu i oporbeni političari, koji su ga prije kritizirali, skidali kapu zbog njegove vrhunske sposobnosti komunikacije i s ukrajinskim građanima i sa Zapadom. “Postao je uvjerljiv vođa”, rekao je Adrian Karatnjicki iz Atlantskog vijeća.
“Dobar je u usmjeravanju javnog mišljenja. Sada je još učinkovitiji jer je zemlja ujedinjena u pogledu svog identiteta, interesa i ciljeva. Još je isti tip kakav je bio, glumac i izvođač, ali to ga čini idealnim ratnim vođom jer je u stanju utjeloviti stav javnosti”, dodao je.
“Ali kad je u pitanju normalna politika, a javnost nije ujedinjena, Zelenski je nedosljedni vođa koji mijenja scenarij i priču kako bi se prilagodio ćudljivosti javnog mišljenja. Kad je svrha jasna, on ima veliku snagu, a u ratnim vremenima, on iza sebe ima i apsolutnu moć države. Kada se kočija ponovno pretvori u bundevu, morat će se nositi sa sasvim drugačijim svijetom”, navodi Karatnjicki.
A taj svijet zapravo nije nestao, piše Politico. Raste kritika na domaćem terenu. Zastupnici u parlamentu se žale kako ih vlada zanemaruje ili u potpunosti izbjegava. Otkako je Rusija napala Ukrajinu prije godinu dana, Zelenski se samo jednom sastao s najvišim oporbenim čelnicima.
“Ratno vrijeme zahtijeva brzo donošenje odluka i skraćene procedure. To je donekle razumljivo. Ali vidimo da su odluke sve više centralizirane i da ih donosi sve manji broj ljudi, a to utječe na ravnotežu političkih snaga, šteti sustavu upravljanja i jačanju naših demokratskih institucija u skladu s kriterijima koje je postavila EU”, rekla je oporbena zastupnica Ivana Klimpuš- Cincadze.