Nekada su stogodišnjaci bili rijetki, no danas su sve učestaliji. Postali su najbrže rastuća demografska skupina svjetskog stanovništva, s brojem koji se otprilike udvostručuje svakih deset godina od 1970-ih.
Doktor Erik Verdin, koji već godinama proučava dugovječnost širom svijeta, otkriva zašto ljudi na jugu Europe žive duže. Dr. Verdin je predsjednik i izvršni direktor Buck Instituta za istraživanje starenja, renomiranog svjetskog istraživačkog instituta posvećenog razumijevanju procesa starenja i njegovog utjecaja na kvalitetu života.
“Starost nije strogo definirana medicinskim pojmom, ali napredak medicine promijenio je našu percepciju. Očekivani životni vijek raste za dvije godine svakog desetljeća već 150 godina. Danas živimo skoro 80 godina, dok smo 1870. živjeli oko 48 godina. Ova promjena značajno je izmijenila naše poimanje starosti,” objašnjava doktor Verdin.
Jedna stvar znatno utječe
Iako se očekivani životni vijek produljuje, često činimo greške koje nas udaljavaju od dugovječnosti. “Najveće prepreke dugom i zdravom životu su nezdrave navike, posebno one povezane s prehranom i stilom života. Ti faktori su daleko važniji od gena, koji čine samo sedam posto utjecaja na dugovječnost, dok životne navike čine preostalih 93 posto,” kaže dr. Verdin.
Liječnik upozorio na banalnu svakodnevnu naviku koji mnogi rade: ‘Možete trajno oštetiti svoj vid’
Pušenje ima najštetniji utjecaj na zdravlje. “Pušenje može skratiti život za 12 godina kod muškaraca i 9 godina kod žena koje puše više od 25 cigareta dnevno. Drugi značajan faktor je pretilost,” dodaje.
Pitanje tko živi duže, vegetarijanci ili vegani, također je često postavljano. “Vegetarijanci obično žive duže, ali nije jasno je li to zbog prehrane ili općenito zdravijeg načina života. Oni često više vježbaju, manje puše i piju, i češće su u braku. Ovi faktori pozitivno utječu na dugovječnost. Nema jasnih dokaza da sama konzumacija mesa skraćuje život,” objašnjava doktor Verdin.
Toplije – dulji život
Sunčeva svjetlost također igra važnu ulogu. “Postoje dokazi da ljudi koji žive u toplijim klimama, poput juga Europe, žive duže. Hladnoća može povećati smrtnost iz raznih razloga. Život u toplijim zemljama potiče više fizičke aktivnosti, što je korisno za zdravlje,” kaže dr. Verdin.
Julija je konzumirala osam šljiva svaki dan: No onda je otišla liječniku i potpuno ostala bez riječi
Toplije zemlje također često prakticiraju mediteransku prehranu, koja je povezana s dugovječnošću. Sunčeva svjetlost ubrzava starenje samo ako se izlažemo bez zaštite. “Toplina sama po sebi nije štetna, osim u ekstremnim slučajevima poput pregrijavanja, ali je ipak manje opasna od hladnoće,” dodaje.
Za dug i zdrav život, dr. Verdin naglašava četiri ključne stvari: prehranu, tjelesnu aktivnost, smanjenje stresa i društvene veze. “Ne možemo mijenjati DNK koji nasljeđujemo, što čini samo 7 posto utjecaja na naš životni vijek. Međutim, možemo se fokusirati na preostalih 93 posto koji su pod našom kontrolom. To je ključ za dugovječnost,” zaključuje dr. Verdin.